Akcija pod nazivom „Klaster“, koja je započela 21. februara 2023. godine, rezultirala je velikim otkrićem mreže koja je bila upletena u trgovinu falsifikovanim diplomama u Bosni i Hercegovini. Ova akcija trajala je gotovo godinu i po, a uključivala je pretresanje više visokoškolskih ustanova i hapšenje brojnih osumnjičenih. Istraga koja je uslijedila rezultirala je optužnicama protiv 21 fizičkog i pravnog lica, među kojima su se našli profesori, rektori, direktori i posrednici u ovom kriminalnom lancu.
Optuženi za trgovinu falsifikovanim diplomama su, između ostalih, i Vladimir Stojanović, Mirko Tufegdžija, Vaso Pajić, Vojislav Škrbić, te predstavnici Univerziteta Victoria International i Visoke škole Union iz Mostara. Ovi ljudi su priznali svoju krivicu i potpisali sporazum sa Tužilaštvom BiH, što je omogućilo razdvajanje predmeta u sudskom postupku. Sud je odlučio da će razdvojeni predmeti uključivati pojedince kao što su Stojanović, Pajić, Tufegdžija i Škrbić, dok su optužena pravna lica također bila obuhvaćena postupkom. Prema informacijama iz Suda BiH, odluka o sporazumima će biti donesena u razumnom roku.
Akcija „Klaster“ bila je usmjerena na otkrivanje lažnih diploma koje su se prodavale za različita zvanja, uključujući medicinu, pravo, ekonomiju, šumarstvo, zaštitu na radu i druge oblasti. Proces trgovine lažnim diplomama bio je dobro organizovan, a optuženi su nudili ispitna pitanja, seminarske radove, pa čak i diplomske radove lažnim studentima koji su, za odgovarajući iznos, dobivali diplome koje nisu zaslužili. Cijene za takve diplome kretale su se od 3.500 KM do 10.000 KM, zavisno o dužini studiranja, koja je varirala od dva do devet mjeseci.
U postupku se navodi da su optuženi inkasirali najmanje 370.000 KM kroz prodaju kompleta diploma, koji su uključivali srednjoškolske diplome, fakultetske diplome, magistarske i doktorske naslove. Zastupnik jednog od optuženih, Damir Alagić, izjavio je da je njegov klijent, Vojislav Škrbić, priznao krivicu, napomenuvši da je njegov klijent starije dobi i da je bio samo posrednik u ovom procesu. Alagić je također upozorio da je cijeli slučaj “opomena” ne samo za pojedince, već i za sve visokoškolske institucije u BiH, kao i u susjednim zemljama. Kako je rekao, BiH je postala „izvoznica neznanja i sramote“ kroz ovakve nelegalne radnje u obrazovnom sistemu.
Među optuženima su i rektori i suvlasnici različitih visokoškolskih institucija. Tako je Zoran Kalinić, rektor Nezavisnog univerziteta Banja Luka, zajedno sa Draganom Ilićem, suvlasnikom Visoke škole “Prometej” iz Banja Luke, optužen za prodaju najmanje 49 diploma lažnim studentima. Vladimir Stojanović, rektor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment PIM iz Banja Luke, također je jedan od optuženih, a cijela mreža je bila usmjerena na prodaju diploma i akademskih naslova onima koji nisu imali osnovno obrazovanje u odgovarajućim oblastima.
Tužilaštvo BiH je prikupilo preko 3.000 dokaza u ovom slučaju, što potvrđuje opseg kriminalnih radnji. Zanimljivo je da su se prodavali kompletni setovi diploma, uključujući srednjoškolske, fakultetske, magistarske i doktorski naslovi za cijene koje su u nekim slučajevima dosezale do 9.500 KM. Ovo predstavlja ozbiljan udarac na integritet obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini.
U zaključku, slučaj „Klaster“ pokazuje koliko duboko je korupcija prodrla u obrazovne institucije, te koliko ozbiljan utjecaj imaju falsifikovane diplome na cijeli društveni i politički sistem. Ovaj slučaj također postavlja pitanje o kvalitetu obrazovanja u BiH i potrebi za većim kontrolama i reformama unutar visokoškolskih ustanova. S obzirom na ozbiljnost optužbi i priznanja krivice, očekuje se da će ovaj slučaj imati dugoročne posljedice na pravnu odgovornost i obrazovnu politiku u zemlji.
Ovaj slučaj također ima šire implikacije za društvo i njegov razvoj. Uzimajući u obzir da falsifikovanje diploma podriva povjerenje u obrazovni sistem, neophodno je poduzeti korake kako bi se osigurala transparentnost i integritet svih obrazovnih institucija u zemlji. Moguće je da će ovaj slučaj poslužiti kao upozorenje svim učesnicima obrazovnog sektora da je borba protiv korupcije i kriminala ključna za očuvanje ugleda i kvaliteta obrazovanja. Također, važno je da se obezbijedi veća odgovornost i kontrola u procesu akreditacije i nadzora visokoškolskih ustanova, kako bi se spriječili slični incidenti u budućnosti. Cijeli slučaj pokazuje da je potrebna dugoročna i dosljedna reforma koja će omogućiti poštovanje etičkih standarda i pružiti sigurnost studentima, ali i cijelom društvu.