U aktuelnom političkom trenutku Bosne i Hercegovine, u kojem se sve češće pojavljuju znakovi ozbiljne krize, profesorica Nedžma Džananović Miraščija nudi jasan i analitičan pogled na ulogu i odgovornost domaćih i međunarodnih aktera. Njeni uvidi, izneseni u razgovoru za jedan domaći portal, dotiču se ključnih aspekata: od eskalacije političke krize koju izaziva predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, do reakcija Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, kao i pitanja šireg međunarodnog konteksta. Iznad svega, profesorica ukazuje na nedosljednosti i paradokse koji čine situaciju još kompleksnijom i opasnijom.
U fokusu ove analize je posjeta Kaje Kallas, visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost, čija je nedavna posjeta BiH trebala poslati snažnu poruku podrške evropskom putu BiH. Međutim, kako ističe profesorica, ta posjeta je došla u trenutku kada se već odvija ozbiljno narušavanje ustavnog poretka zemlje, koje traje već godinama bez odgovarajućeg odgovora međunarodne zajednice. Kallas je naglasila da su vrata EU otvorena za BiH, ali je upozorila i na opasnost koju predstavljaju pokušaji podjela koje sprovodi rukovodstvo Republike Srpske.
Problem nije samo u riječima i simbolici, već u konkretnom izostanku odlučnog djelovanja. Profesorica navodi da je EU, uprkos deklarativnoj podršci suverenitetu BiH, u mnogim trenucima svjesno žmirila na djelovanje koje je očigledno inspirisano ruskim političkim interesima. Ta pasivnost rezultirala je time da se Dodik iz pasivno-agresivnog ponašanja prebacio u otvoreno negiranje dejtonskog poretka. Da je reakcija bila pravovremena, ističe, današnja kriza se mogla izbjeći.
Poseban problem predstavlja nepovezanost različitih segmenata djelovanja unutar same Evropske unije:
-
Direkcija za proširenje, koju vodi Marta Kos, nastoji da zadrži fokus na eurointegracijama.
-
Odsjek za vanjsku i sigurnosnu politiku, pod vodstvom Kaje Kallas, nosi odgovornost za krizni menadžment.
Ta razlika u pristupu dovodi do konfuzije i nedorečenih poruka, koje Dodik i njemu slični koriste za širenje političkog haosa. Dodik je, u sklopu tog pristupa, nedavno izazvao novi diplomatski skandal – proglasio je njemačku ministricu Annu Lührmann personom non grata, iako je ona imala planiran sastanak s njegovim saradnicima, što dodatno pokazuje apsurd situacije.
Uprkos uvođenju pojedinačnih sankcija i pozivima iz više zemalja (uključujući Nizozemsku, Njemačku i Austriju), unutar EU ne postoji jedinstven stav kada je riječ o sankcionisanju Dodika. Mnogo članica, uključujući Mađarsku, iz svojih interesa blokira odlučnije mjere. Profesorica tvrdi da je to “i premalo i prekasno”, naglašavajući da bi angažman Unije u ovom trenutku bio ne samo politički ispravan, već i finansijski isplativiji nego djelovanje u uvjetima dublje krize.
U širem kontekstu, pitanje se proteže i na globalni nivo. Profesorica postavlja ključno pitanje: Ako EU ne može biti uvjerljiv sigurnosni akter u BiH, gdje onda može? Ako se ne može nositi s jednim političarom koji krši međunarodne sporazume i destabilizuje region, kako može očekivati ozbiljnu ulogu u sukobima poput onog u Ukrajini ili u odnosima s Rusijom?
U dijelu razgovora posvećenom američkoj politici, profesorica ističe nepredvidljivost administracije Donalda Trumpa, posebno u odnosu na tradicionalne saveznike. Iako se često ističe da BiH nije u fokusu američke vanjske politike, stvarnost može biti promjenjiva, zavisno od geopolitičkih potreba. Dodik, kako se tvrdi, koristi trenutnu situaciju i nepravosnažnu presudu protiv njega kao izgovor za izazivanje krize koja bi BiH gurnula u međunarodne pregovore između Rusije i SAD, čime želi sebi dati na značaju. Profesorica smatra da je takav put poguban i opasan, te da se moraju pronaći načini za deeskalaciju koji ne uključuju nagrađivanje destruktivnog ponašanja.
U tom kontekstu, posebno važan indikator je i odgovor američkih zvaničnika. Državni sekretar James Rubin nastavlja dosljednu politiku prema BiH, dok nova kandidatkinja za ambasadoricu SAD u Hrvatskoj naglašava da očekuje pristup povjerljivim informacijama kako bi mogla zauzeti stav, što ukazuje da i u toj sferi postoji prostor za konkretizaciju politike.
Na kraju, razgovor je zaključen najavom promocije knjige “Brave Old Continent? Why Europe Should Reinvent Itself” autora Steven Van Hecke, koja će se održati na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Ovaj događaj je zamišljen ne kao klasična promocija, već kao platforma za kritički dijalog o budućnosti Evrope. Profesorica naglašava da je knjiga značajna jer pokazuje da Evropa nije izgubljen ideal, već proces vrijedan angažmana, posebno za mlade u BiH.
Zaključno, razgovor s profesoricom Džananović Miraščija otkriva složenost trenutne krize u BiH, ali i šire implikacije na međunarodni poredak. Kroz analitičan pristup, ona poziva na odlučnije djelovanje, konzistentnu politiku i jasno definirane ciljeve, kako bi se spriječila dalja destabilizacija zemlje i omogućio istinski napredak ka stabilnoj, demokratskoj i evropski orijentisanoj Bosni i Hercegovini.
