U posljednje vrijeme, ponovo se u javnosti rasplamsala pažnja vezana za dugogodišnju temu — kupovinu luksuzne vile u elitnom beogradskom naselju Dedinje od strane Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska. Ova nekretnina, čija kupovina datira još iz 2007. godine, našla se u središtu interesovanja zbog niza nelogičnosti, pravnih kontroverzi i mogućih zloupotreba finansijskog sistema.
Dodik bi sredinom aprila trebao biti pozvan da se pojavi pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine kako bi dao novi iskaz u vezi sa sporom oko sporne nekretnine. Prema izjavi njegovog advokata, Gorana Bubića, iako još nije zakazan konkretan datum, pripreme za njegovo saslušanje su u toku. Ipak, nije potvrđeno hoće li se Dodik odazvati pozivu, što dodatno povećava napetost oko slučaja. Treba istaći da ovo nije prvi put da Dodik daje izjavu u vezi s ovom temom — prethodno je to učinio 2022. godine, tada kategorično negirajući sve optužbe.
Srpska demokratska stranka (SDS), koja se nalazi u opoziciji u Republici Srpskoj, još 2015. godine podnijela je krivičnu prijavu protiv Dodika. Oni tvrde da je vila plaćena u gotovini, u iznosu od 750.000 eura, a da je sve pokriveno navodnim fiktivnim kreditom iz tadašnje Pavlović banke iz Bijeljine. U čitavu aferu bili su uključeni i osnivač banke Slobodan Pavlović, kao i nekoliko zaposlenih, protiv kojih je vođena istraga zbog sumnje na zloupotrebu položaja i pranje novca. Pavlović je preminuo u saobraćajnoj nesreći krajem 2021. godine u SAD-u.
Jedan od ključnih problema u ovom slučaju leži u nepodudarnosti između vremena kupovine i datuma ugovora o kreditu. Dok Dodik tvrdi da je kredit za vilu dobio 2007. godine, dokumentacija pokazuje da je ugovor o kreditu potpisan tek godinu dana kasnije, 2008. godine. Ovaj podatak dodatno podriva njegovu verziju događaja.
Još jedan ozbiljan propust je činjenica da tokom istrage iz 2016. godine niti jedan primjerak Dodikovog ugovora o kreditu nije pronađen u Pavlović banci, niti je isti bio evidentiran u centralnom registru Centralne banke BiH.
U intervjuu iz 2022. za Blic TV, Dodik je naveo kako ta nekretnina nije nikakva vila, već dupleks stan. Tvrdi da je tada slučajno naišao na Pavlovića koji mu je, prema njegovim riječima, kao pravi Amerikanac, ponudio pomoć. Pavlović je, navodno, dao novac iz svog džepa kao zalog, a nakon toga je banka formalno odobrila kredit. Cjelokupna struktura otplate, kako tvrdi Dodik, išla je preko iznajmljivanja objekta, a kasnije je i prodao dva stana u Beogradu kako bi vratio preostali dug.
Prema informacijama iz Katastra Republike Srbije, Dodik posjeduje troetažni stan na Dedinjama, ukupne korisne površine 340 kvadratnih metara, uz dodatnu garažu od 45 kvadrata. Ova nekretnina se nalazi pod hipotekom još od 2009. godine, ali u dokumentima nema preciznijih detalja o prethodnim vlasnicima ili okolnostima kupovine.
Što se tiče pravne strane, zakoni Srbije dozvoljavaju kupovinu nekretnina stranim državljanima ako postoji uzajamni dogovor između dvije zemlje. Budući da Srbija ima takav dogovor sa Bosnom i Hercegovinom, Dodik nije imao pravnih prepreka da kupi nekretninu 2007. godine, iako u tom trenutku nije imao srbijansko državljanstvo.
Dodikovo imovinsko stanje, prema dostupnim izvorima, uključuje:
-
Stan u Laktašima, vrijedan 40.000 eura
-
Kuću u Laktašima, čija je ukupna vrijednost (zajedno s beogradskom nekretninom) procijenjena na oko milion eura
-
Nekretnine u Srbiji i BiH, kako stoji u njegovoj imovinskoj karti
Osim afere s vilom na Dedinju, protiv Dodika se vode i druge istrage. Jedna od njih pokrenuta je početkom 2025. godine, nakon što je potpisao zakone kojima se osporava nadležnost državnog pravosuđa u Republici Srpskoj. Zbog toga se nalazi i na centralnoj potjernici u BiH, a dodatnu zabunu stvara činjenica da je uprkos potjernici, krajem marta 2025. prešao granicu sa Srbijom. Granična policija BiH sada istražuje kako se to moglo dogoditi.
Dodik je krajem marta bio i u Moskvi, a prije toga i u Izraelu, gdje su ga zvaničnici zamolili da napusti konferenciju o antisemitizmu zbog važeće potjernice. Sve to dodatno povećava međunarodni pritisak i otvara pitanja o odgovornosti institucija u BiH i regionu.
Zaključno, čitav slučaj oko Dodikove vile u Beogradu ne odnosi se samo na pitanje jedne luksuzne nekretnine, već simbolizira širi problem političke netransparentnosti, moguće finansijske malverzacije i zloupotrebe sistema. Iako su prošle skoro dvije decenije od same kupovine, pravna istina i dalje ostaje nejasna, a povjerenje građana u institucije dodatno je narušeno. Razvoj ovog slučaja biće test za pravosudni sistem BiH — hoće li istina konačno isplivati na površinu ili će ostati zakopana pod teretom politike i moći?
