U posljednjim političkim dešavanjima, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik našao se u centru kontroverzi nakon što je izrečena presuda protiv njega u Sudu Bosne i Hercegovine. Na presudu su reagirali predsjednici Srbije i Rusije, Aleksandar Vučić i Vladimir Putin, koji su izrazili svoju podršku Dodiku i optužili međunarodne institucije za politički motivirane postupke. Ovaj incident otkriva duboko ukorijenjene političke razlike između Zapada, Rusije i susjedne Srbije, koje se već duže vrijeme reflektiraju na političku stabilnost Balkana, a posebno na ustavni okvir Bosne i Hercegovine.
Nakon što je presuda protiv Dodika postala javna, Vučić je održao hitnu sjednicu Vijeća nacionalne sigurnosti Srbije, na kojoj je izrazio zabrinutost zbog sudske odluke, te naglasio kako je to napad na Srbe i RS, uz tvrdnju da presuda nije ni verbalni delikt, već nešto što “nigdje u svijetu ne postoji”. Ova izjava izazvala je brojne reakcije, s obzirom na to da je jasno ukazivala na politički karakter presude. Vučić je, potom, otputovao u Banju Luku gdje je pružio podršku Dodiku, a istovremeno najavio i sjednicu Narodne skupštine Srbije koja će se baviti situacijom u BiH.
Sličnu podršku pružio je i predsjednik Rusije, Vladimir Putin, koji je često isticao historijske i bratske veze između Rusije i Srbije, kao i podršku srpskom narodu. Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da je presuda Dodiku politički motivirana i da nije usmjerena samo protiv njega, već protiv svih patriotskih srpskih snaga. Iako je Rusija jasno naglasila svoje političko stajalište, s druge strane, iz Amerike su stigli različiti signali.
Sjedinjene Američke Države, putem State Departmenta, uvažile su presudu Suda BiH, ističući kako je njihov cilj stabilnost Balkana i podrška teritorijalnoj cjelovitosti BiH. Iz američkog ministarstva su naglasili da podupiru Dejtonski sporazum i suverenitet Bosne i Hercegovine, što je značajna politička poruka koja se protivi miješanju stranih zemalja u unutarnje stvari BiH.
U Bosni i Hercegovini, reakcije na Dodikove postupke i izjave bile su različite, ali najistaknutiji odgovor dolazi od pravnih stručnjaka i političkih analitičara, koji smatraju da je u pitanju sistematsko podrivanje državnih institucija. Advokat Čedomir Stojković prokomentirao je da je potez Vučića sazivanje sjednice Savjeta za nacionalnu sigurnost zbog presude stranog suda u susjednoj zemlji – nacionalna prijetnja i povreda suvereniteta BiH. Ovakvo miješanje u pravosudne procese drugih država stvara opasne presedane, smatraju mnogi.
Iako su Rusija i Srbija imale jasnu podršku Dodiku, političke okolnosti u Bosni i Hercegovini ne idu u korist njegovim planovima. Povećanje secesionističkih tendencija unutar RS-a, uz najavu novih zakona koji bi mogli undermirati temeljne institucije BiH, kao što su Sudska i Tužilačka vlast te SIPA, otvara mogućnost za ozbiljne političke potrese u zemlji. Ove odluke, kako se očekuje, usmjereni su na oslabljenje državnih struktura i jačanje autonomije RS-a. Dodik je najavio izmjene Ustava RS-a, uključujući i ukidanje Vijeća naroda, čime bi se praktično eliminirali mehanizmi zaštite prava drugih konstitutivnih naroda, što može ozbiljno narušiti političku ravnotežu u BiH.
Kao odgovor na ove prijedloge, Bošnjaci i Hrvati u BiH već planiraju pokrenuti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, kroz instituciju Vijeća naroda. Ovaj zakonodavni okvir osigurava prava manjina, a njegovim ukidanjem Dodik želi eliminirati zakonske prepreke za jačanje autonomije RS-a, što je signal ozbiljnih političkih promjena u zemlji.
Na kraju, Dodikova politika, potpomognuta sa strane Rusije i Srbije, i dalje ima stabilnu podršku određenih slojeva društva u RS-u, dok istovremeno izaziva otvorene sukobe s međunarodnim institucijama i vlastima u Bosni i Hercegovini. Nastavak miješanja Srbije i Rusije u unutrašnje poslove BiH samo produbljuje političku krizu i može dodatno ugroziti državni suverenitet i mirnu koegzistenciju svih naroda na Balkanu. Dok se situacija u Bosni i Hercegovini odvija prema neizvjesnim ishodima, čini se da će projekt “srpski svet” i dalje ostati jedan od ključnih ciljeva Dodikove politike, podržan od strane Vučića i Putina, a u isto vrijeme izazivajući snažne reakcije sa Zapada.
