Na nedavnoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH razmatran je prijedlog SNSD-a za smjenu Elmedina Konakovića, političkog lidera Naroda i pravde. Ovaj pokušaj smjene izazvao je mnoge reakcije među zastupnicima, a cijela situacija je postala predmet široke političke rasprave. Iako je sjednica započela, nedostajali su zastupnici SNSD-a, koji su ranije najavili da neće prisustvovati dok se ne popuni pozicija unutar rukovodstva Predstavničkog doma, koja je ostala upražnjena nakon smjene Nebojše Radmanovića. Odluka SNSD-a da bojkotira sjednice izazvala je dodatnu konfuziju oko održavanja sjednice, jer se postavljalo pitanje može li sjednica uopće biti održana bez njihove prisutnosti.
Tijekom sjednice, Marinko Čavara, dopredsjedavajući PDPSBiH, komentirao je kako bi opozicija iz RS mogla pomoći u smjeni Konakovića ako bude nastavila glasati kao do sada. Istaknuo je kako, ako se ponašaju prema stavovima SDA, Konaković bi mogao biti smijenjen u idućim danima. Reakcije na ovaj prijedlog bile su različite, a političke stranke su odmah krenule s iznošenjem svojih stavova.
Na hitnoj sjednici, nakon što su zastupnici glasali o smjeni Konakovića, izrečene su razne izjave. Šerif Špago iz SDA izrazio je zabrinutost zbog stanja inicijative Konakovića koja je, prema njegovim riječima, zaustavljena na pola puta. Iako je SDA prvobitno planirala podržati sve smjene u BiH, za smjenu Konakovića nisu glasali, što je izazvalo dodatne rasprave. Edin Ramić, također iz SDA, zatražio je pojašnjenja u vezi s glasovima opozicije iz RS, ali nakon toga nije bilo više prijavljenih za raspravu.
Za smjenu Konakovića glasali su samo zastupnici opozicije iz RS, što je bilo i očekivano s obzirom na njihove prethodne najave. Glasovanje je pokazalo da od ukupnog broja prisutnih, samo pet zastupnika bilo je za smjenu, dok je 20 bilo protiv, a 8 suzdržanih. Ovaj rezultat pokazuje da prijedlog za smjenu Konakovića nije naišao na veliku podršku unutar parlamenta.
Mladen Bosić iz SDS-a kritizirao je cijelu situaciju, kazavši da je inicijativa Konakovića samo podizanje tenzija i nepotrebno politiziranje. On je naglasio kako bi ovakve inicijative samo odvukle pažnju od važnijih problema u zemlji. Bosić je također podsjetio na prošle ratne događaje, ukazujući na to da političke stranke i političari u BiH i dalje koriste narative koji potiču podjele među različitim etničkim skupinama, umjesto da se bave konkretnim pitanjima koja se tiču boljeg života građana. Takva politika, smatra Bosić, sprečava napredak BiH i usmjerava je u krugove stalnih političkih sukoba i eskalacija.
Ovaj pokušaj smjene tako nije prošao, jer nije ostvario potrebnu većinu unutar Predstavničkog doma. Iako su u početku izgledali obećavajuće, politički pritisci i podjele među strankama i zastupnicima rezultirali su time da smjena nije provedena.
Za kraj, cijela situacija pokazuje duboku političku polarizaciju unutar BiH, gdje različite stranke iz različitih entiteta često ne mogu uspostaviti zajednički jezik. Konaković, koji je na čelu stranke koja podržava SDA, unatoč pokušajima opozicije da ga smijeni, ostaje na svom položaju. Ovaj slučaj također ukazuje na političku taktiku koja u BiH često koristi smjene i zahtjeve za smjenama kao sredstvo političkog obračuna, umjesto da se koncentrira na reforme i stvaranje boljih uvjeta za građane. Ovaj događaj neće biti posljednji, jer se očekuje da će opozicija iz RS i dalje pokušavati destabilizirati pozicije onih koji se protive njihovim stavovima, što samo produbljuje političku nestabilnost u regiji.
Ovaj događaj također odražava duboku nesigurnost i nestabilnost u političkom životu BiH, gdje su stranački interesi i međusobne podjele često važniji od nacionalnog konsenzusa i zajedničkog napretka. Iako je smjena Konakovića za sada propala, pitanje političke stabilnosti i međustranačkog dijaloga ostaje ključni izazov za BiH u budućnosti. Ukoliko politički lideri i stranke nastave koristiti smjene i političke sukobe kao strategiju za stjecanje moći, BiH bi mogla i dalje biti zarobljena u začaranom krugu političke nesuglasice i nesaniranih socijalnih problema.
