Povlačenje ruskih protuzračnih jedinica s Krima izazvalo je iznenađenje i zabrinutost među ukrajinskim gerilcima, koji su ovo shvatili kao priliku za daljnje jačanje svojih napada. Naime, prema informacijama koje je objavio gerilski pokret Ateš na svom Telegram kanalu, zapovjedništvo ruske vojske je odlučilo povući pojedine jedinice protuzračne obrane s Krima, premještajući ih duboko u Rusiju. Ova odluka, kako se tvrdi, ne ovisi samo o ukrajinskim napadima na vojnu infrastrukturu i skladišta nafte, nego i o pritiscima unutar same Rusije, uključujući jačanje unutarnje političke nestabilnosti.
Riječ je o ozbiljnom koraku koji stvara kritične rupe u obrani Krima, s posebnim naglaskom na zračne luke, vojna skladišta i Kerčki most, koji sada postaju izuzetno ranjivi. Gerilska skupina Ateš ističe da su napadi na ove ključne infrastrukturne objekte već počeli pokazivati učinak, te da će ruska vojska sada imati ozbiljan problem u održavanju svoje borbene sposobnosti. U izvješću koje je Ateš objavio, potvrđeno je da su jedinice 31. divizije protuzračne obrane već premještane s poluotoka, što znači da Rusija mora smanjiti svoju vojnu nazočnost na Krimu, unatoč važnosti tog teritorija za kontrolu i opskrbu vojske u južnoj Ukrajini.
Međutim, osim toga, na povlačenje ruskih protuzračnih jedinica također utječu i napadi ukrajinskih bespilotnih letjelica dugog dometa, koji dodatno smanjuju sposobnost Rusije da zaštiti svoje ključne vojne objekte. Ateš tvrdi da ovi napadi jasno pokazuju Putinovu nesposobnost da adekvatno štiti vojnu infrastrukturu u regijama kao što su Belgorod, Kursk i Voronjež, što još više oslabljuje ruske pozicije u tom području. Osim što napadi na vojna skladišta i čvorišta za distribuciju goriva pokazuju ozbiljne gubitke u opskrbi ruskih trupa, postoji zabrinutost da bi to moglo drastično smanjiti borbenu sposobnost Rusije na frontu.
Gerilski pokret Ateš također ističe kako su operacije gerilaca odigrale ključnu ulogu u stvaranju povoljnijih uvjeta za ukrajinske trupe, čime je stvoren prostor za daljnje napade na oslabljene ruske pozicije. Ateš u svom izvješću tvrdi da je trenutno stanje u kojem se Rusija nalazi označeno kao slabost, iako je sama ruska vojska početkom 2025. godine, prema informacijama iz drugih izvora, poduzela nove mjere za jačanje svojih obrambenih sposobnosti na Krimu.
Povratak ruske vojske na Krim znači da je sada potrebno pojačati obrambene sustave, kao što je S-400 protuzračna obrana koja je postavljena u okolici zračne luke Kvardejskoe blizu Simferopolja, koja je od ključne važnosti za opskrbu ruskih trupa u Ukrajini. Ovaj potez je uslijedio nakon povećanja sustava protuzračne obrane na Krimu, u nastojanju da se zaštite važni vojni objekti. Iako je primijećeno povećanje odbrambenih snaga, ovo samo otkriva ranjivost ruskih obrambenih linija i dodatno podcrtava važnost Krima kao strateške točke za kontrolu jugoistočne Ukrajine.
Izvješće ukrajinskih gerilaca jasno ukazuje na to da Rusija mora balansirati između zaštite svojih ključnih vojnih objekata na Krimu i održavanja stabilnosti na drugim dijelovima fronta. Svaki povlačenje resursa može otvoriti prostor za daljnje ukrajinske napade, koji se, prema informacijama, sada sve češće koriste za destabilizaciju ruskih pozicija u Južnoj Ukrajini i na Krimu.
Zaključno, povlačenje ruskih jedinica s Krima predstavlja značajan udarac za rusku vojnu strategiju, dok istovremeno otkriva slabosti u obrambenom sustavu. Ukrajinski gerilci i ukrajinske oružane snage nastavljaju koristiti svaki trenutak slabosti neprijatelja kako bi napredovali, dok Rusija nastoji ojačati svoju vojnu prisutnost u regijama koje su ključne za njezinu kontrolu. Ova dinamika samo potvrđuje da se sukobi u ovoj regiji i dalje razvijaju, s neizvjesnim ishodima koji će oblikovati sigurnosnu situaciju u Europi u narednim mjesecima.
Kako sukobi u Ukrajini ulaze u novu fazu, povlačenje ruskih protuzračnih jedinica s Krima može se smatrati pokazateljem dubljih strateških pomaka unutar ruske vojske. Iako je teško predvidjeti konkretne posljedice ovog poteza, jasno je da bi daljnji ukrajinski napadi mogli iskoristiti ove slabosti kako bi dodatno oslabili ruske položaje u regiji. U isto vrijeme, Rusija će se vjerojatno truditi vratiti ravnotežu, premještanjem novih vojnih resursa i jačanjem obrambenih linija na osjetljivim područjima. Ova stalna promjena u taktičkim pristupima obiju strana samo naglašava nesigurnost u kojem se nalaze ključne strateške točke poput Krima. U konačnici, nastavak vojne konfrontacije, uz visoke tehničke i političke pritiske, dodatno komplicira situaciju na europskom kontinentu, stvarajući moguće dugoročne geopolitičke posljedice koje će oblikovati odnose između Rusije, Ukrajine i Zapada.
