Završetak rata u Ukrajini možda ne bi doveo do stabilnosti u Europi, kako su sugerirali njemački vojni i obavještajni krugovi. Naime, prema informacijama koje su procurile iz analiza njemačkih obavještajnih agencija, situacija u kojoj se nalazi Rusija i dalje predstavlja ozbiljan izazov za europsku sigurnost. Šef njemačke obavještajne službe (BND), Carsten Breuer, izrazio je zabrinutost zbog potencijala za eskalaciju, upozoravajući da Rusija ne samo da planira nastavak rata u Ukrajini, nego se također priprema za mogućnost konvencionalnog rata s NATO-om u budućnosti.
Njemačke vlasti, zajedno s predstavnicima Bundeswehra, trenutno analiziraju sve relevantne informacije u vezi s ruskim vojnim kapacitetima i njihovim budućim planovima. Prema nedavnim izvještajima, analize iz različitih obavještajnih izvora ukazuju da bi Rusija mogla biti spremna za veći sukob, unatoč činjenici da trenutno nema neposrednih znakova da bi se sukob mogao dogoditi u skoroj budućnosti. Rusija, prema ovim analizama, jasno vidi sustavni sukob sa Zapadom, s ciljem ostvarivanja svojih imperijalnih ambicija i, ako bude potrebno, upotrijebiti vojnu silu.
Nedavne procjene ukazuju da bi do kraja desetljeća, uz nastavak naoružavanja, Rusija mogla biti sposobna za vođenje “konvencionalnog rata velikih razmjera”. Takva procjena temelji se na satelitskim izviđanjima, gospodarskim analizama i obavještajnim podacima koji ukazuju na to da bi Rusija mogla stvoriti neophodne uvjete za takav rat. Također, stručnjaci napominju da bi sukobi s Rusijom mogli postati dugotrajan problem, jer ona ne pokazuje nikakve naznake spremnosti na kompromis ili smanjenje svojih imperijalnih ciljeva.
Dodatno, analize upućuju na mogućnost ograničene vojne akcije od strane Rusije, koja bi mogla biti usmjerena na zemlje NATO-a. Ove procjene poduprte su izvještajem litvanske obavještajne službe, koja smatra da Rusija, iako trenutno angažirana u Ukrajini, i dalje posjeduje dovoljan vojni potencijal za ograničene napade na NATO članice, posebice na baltičke države. Iako se ruske snage u Ukrajini bore s velikim izazovima, njihova sposobnost za daljnje vođenje rata, kao i za širenje sukoba, ostaje vrlo realna opasnost.
Rusija, kako se navodi, još uvijek ima dovoljno streljiva, a njezina industrija oružja pokazuje povećanje proizvodnje ključnih vojnih resursa. Sankcije Zapada, iako su negativno utjecale na rusku industriju, nisu usmjerene na potpuno blokiranje vojne proizvodnje, zbog čega Rusija ostaje u poziciji da nastavi financirati svoj vojni aparat. Prema izvještaju, troškovi Kremlja za vojsku i dalje rastu, a predviđa se da bi ti troškovi do 2025. mogli dosegnuti oko 120 milijardi eura. Rusija također planira dodatno regrutiranje vojnika, s ciljem povećanja svojih vojnih snaga do 2026. godine.
Iako analize njemačkih obavještajnih službi ukazuju na ozbiljnu prijetnju, važno je napomenuti da postoji i pozitivna strana ovog scenarija. Naime, mnoge baltičke države, koje su pod posebnom prijetnjom ruske ekspanzije, bolje su pripremljene nego prije. Integracija rusko-govorećih građana u društva tih zemalja postepeno se poboljšava, a stanovništvo postaje otpornije na moguće pokušaje destabilizacije i utjecaja iz Moskve. Ovi faktori čine rusku ekspanziju u ovom području izuzetno izazovnom.
Za zaključak, Rusija se priprema za veliki rat koji bi mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju stabilnosti u Europi. Međutim, Zapad, a posebno NATO, ima prednost u pripremama i jačanju svojih odbrambenih kapaciteta, što bi moglo spriječiti eskalaciju u potpunu konfrontaciju. Iako trenutna situacija ukazuje na visok rizik, analize sugeriraju da bi se nadalje napetosti mogle smiriti samo kroz zajedničke diplomatske napore i usmjerenost na mirno rješavanje konflikata.
U konačnici, iako postoji velika zabrinutost zbog mogućnosti eskalacije sukoba između Rusije i NATO-a, ključno je naglasiti važnost diplomatskog angažmana i međunarodnih pregovora u smanjenju napetosti. Globalna sigurnost i mir u Europi zahtijevaju sveobuhvatan pristup, koji uključuje jačanje međunarodnih saveza, suradnju na političkom planu i povećanje vojne spremnosti. Samo kroz koordinirane napore međunarodne zajednice može se spriječiti dugoročna destabilizacija, koja bi mogla imati dalekosežne posljedice, ne samo za Europu, već i za globalnu političku ravnotežu.
