Nedavno je donesena odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja se odnosi na amandmane visokog predstavnika Christiana Schmidta na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH. Ova presuda razjasnila je da su Schmidtovi amandmani, usvojeni 2. oktobra 2022. godine, diskriminirali kategoriju Ostalih jer im je onemogućeno pravo predlaganja kandidata za funkciju (pot)predsjednika Federacije BiH. Sud je ustanovio da su amandmani na Ustav FBiH stvorili neravnopravan položaj za ovu grupu, što je izazvalo brojne reakcije među političkim akterima u zemlji.
Prema ovoj presudi, Ostali, odnosno oni koji nisu pripadnici tri konstitutivna naroda, nisu imali pravo da predlažu svoje kandidate za visok položaj u vlasti Federacije BiH. Ovakva odluka, prema riječima članova Ustavnog suda, jasno je označena kao diskriminacija, jer se na ovaj način ograničava politička participacija Ostalih u procesu odlučivanja. Ostali su, dakle, izgubili pravo da se kandiduju za potpredsjedničke funkcije, što je, prema ocjeni suda, u suprotnosti s temeljnim načelima jednakosti i ljudskih prava.
Iako je većina sudija podržala ovu presudu, dvije sudije, Marin Vukoja i Valerija Galić, glasale su protiv. Oni su iznijeli drugačije stajalište i nisu prihvatili odluku prema kojoj su Schmidtovi amandmani diskriminirajući za Ostale. Sudeći prema njihovom ponašanju u Ustavnom sudu, njihova neslaganja s presudom smatraju se odrazom njihove političke pripadnosti i stavova, što je izazvalo dodatne političke komentare. Naime, ova dvojica sudija su često povezivana s politikama HDZ-a i njihovim stavovima o konstitutivnim narodima, dok su iz stranaka Trojke, koje su ih podržale za izbor u Ustavni sud, uvjeravali javnost da će glasati neovisno o političkim pritiscima.
Presuda Ustavnog suda BiH u predmetu “Albin Zuhrić i drugi” smatra se ključnim trenutkom u interpretaciji ustavnih promjena u BiH, jer ukazuje na to kako izborni zakoni mogu imati ozbiljne političke posljedice za manje zastupljene etničke grupe. Ovaj slučaj također podvlači važnost daljnjih ustavnih reformi u BiH, koje bi trebale osigurati ravnopravnost svih građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Sud je u svojoj odluci istaknuo da je potrebno stvoriti uslove za veću političku ravnotežu i inkluzivnost, kako bi se osigurao veći stupanj participacije svih građana u političkom životu zemlje.
Odluka je izazvala široke političke reakcije, a mnogi političari smatraju da će imati dugoročne posljedice na politički sustav BiH. Reformama koje se odnose na Izborni zakon i Ustav BiH, vjeruje se da bi se mogao stvoriti prostor za izjednačavanje prava svih građana, dok istovremeno ne bi došlo do ugrožavanja prava konstitutivnih naroda. Naravno, ovo pitanje je duboko povezano s poviješću političkih nesuglasica u BiH, koje su često bile usmjerene prema zaštiti prava određenih etničkih grupa.
Zaključak ove presude je jasan – potrebne su daljnje reforme i prilagodbe, kako bi se omogućila veća politika inkluzivnosti i ravnoteže među svim građanima BiH. Iako su Schmidtovi amandmani imali za cilj povećanje stabilnosti političkog sustava, njihova primjena na Ostale dovela je do pravne diskriminacije, što je ukazano i u presudi Ustavnog suda. Zbog toga se postavlja pitanje o budućim koracima u ustavnom procesu BiH, kako bi se osigurala prava svih građana na ravnopravno sudjelovanje u političkom životu zemlje.
Ovaj slučaj također otvara šire pitanje pristupa političkoj moći i prava manjinskih grupa u BiH, čime se ponovno pokreće rasprava o tome kako oblikovati političke institucije u zemlji koje će biti uistinu reprezentativne za sve građane. Iako su Ostali bili isključeni iz određenih političkih procesa, važno je napomenuti da bi se dugoročni mir i stabilnost mogli postići samo kroz inkluzivnost i poštovanje prava svih etničkih zajednica. Kroz daljnje ustavne promjene, BiH bi mogla poduzeti korake prema stvaranju političkog sustava u kojem će svi građani imati jednak pristup moći i mogućnost utjecaja na donošenje ključnih odluka. Ova presuda stoga može poslužiti kao poticaj za dublje promjene u političkom okruženju, koje bi omogućile veće poštovanje osnovnih ljudskih prava i unaprijedile demokratski razvoj zemlje.
