Nedavno su europske sile, među kojima se nalaze Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Poljska, Italija, Španjolska, kao i Europska komisija, uputile zajedničku izjavu o važnim političkim koracima vezanim za rat u Ukrajini. Izjava je uslijedila nakon sastanka ministara vanjskih poslova tih zemalja s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova, održanog u Parizu. Ovaj susret, zakazan unaprijed, imao je nekoliko ključnih ciljeva, među kojima su bili planiranje budućih mirovnih pregovora, jačanje pozicije Ukrajine na međunarodnoj sceni te utvrđivanje smjera razgovora sa saveznicima iz Sjedinjenih Američkih Država.
Jedan od najvažnijih zaključaka ovog sastanka bio je naglasak na tome da Ukrajina i Europa moraju biti uključene u sve buduće pregovore koji će se odnositi na sudbinu Ukrajine. Prema njihovoj izjavi, samo pravedan sporazum koji uključuje jasne sigurnosne garancije za Ukrajinu može osigurati dugoročan mir. Pravedan mir u Ukrajini smatraju nužnim uvjetom za transatlantsku sigurnost, a evropske sile ističu da će razgovori sa SAD-om o daljnjim koracima mirovnog procesa biti ključno za postizanje tih ciljeva.
Izjavili su da bi bilo nužno ući u daljnje pregovore s ciljem jačanja Ukrajine i postavljanja temelja za njezinu sigurnost u budućnosti. Oni smatraju da se mora osigurati da Ukrajina bude u poziciji snage, odnosno da bude u stanju zaštititi svoje teritorijalne integritete i političku autonomiju.
Međutim, situacija je postala složenija nakon komentara Pete Hegsetha, američkog ministra obrane, koji je izjavio da je povratak Ukrajine na granice prije 2014. godine nerealan i da članstvo Ukrajine u NATO-u nije realno rješenje za rat u Ukrajini. Ovi komentari izazvali su iznenađenje među europskim partnerima, budući da nisu bili unaprijed obaviješteni o ovom stavu SAD-a.
Kao odgovor na ovu situaciju, predsjednik Donald Trump uspostavio je telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je izazvao dodatne polemike u međunarodnoj zajednici. Nakon razgovora, Trump je izjavio da su se njegovi timovi dogovorili o početku pregovora bez daljnjih kašnjenja, što je izazvalo još više zbunjenosti u Europi. Europske zemlje bile su iznenađene zbog iznenadne otvorenosti prema Rusiji i činjenice da nisu bile obaviještene o ovoj dinamici pregovora.
U međuvremenu, Bijela kuća je izjavila da trenutno nema europskih država uključenih u ovaj proces, što dodatno ukazuje na to da se pregovori između Trumpa i Putina odvijaju bez šire međunarodne koordinacije. Zbog toga su mnogi europski diplomati izrazili zabrinutost da bi ovakav pristup mogao dodatno zakomplicirati već vrlo osjetljive pregovore o Ukrajini i izazvati podjele među saveznicima.
Europske sile, uključujući i najutjecajnije zemlje kao što su Francuska, Britanija i Njemačka, jasno su istaknule da je od ključne važnosti da Ukrajina bude uključena u sve buduće pregovore jer samo tada mogu biti postavljeni temelji za trajan mir. Prema njihovim riječima, svi postupci u vezi s Ukrajinom moraju biti vođeni u suradnji s Kijevom kako bi se osigurala stabilnost i sigurnost u cijeloj regiji. S obzirom na sve ove okolnosti, međunarodna zajednica sada očekuje daljnje korake koji će biti poduzeti u sklopu pregovora koji uključuju ključne globalne sile.
U kontekstu ovih pregovora, postoji i rastuća zabrinutost među europskim partnerima u vezi s američkim pristupom, koji bi mogao izazvati napetosti unutar saveza. Europske zemlje, koje su već godinama podržavale ukrajinsku suverenost, sada se suočavaju s izazovom usklađivanja svojih političkih stavova s novim smjerom koji se čini sve bliže američkoj administraciji. Kako bi se spriječilo daljnje podjele, europski diplomati pozivaju na veću koherentnost u međunarodnoj politici, koja bi trebala odražavati zajedničke interese, a ne samo specifične geopolitičke strategije pojedinih zemalja.
S obzirom na trenutačne okolnosti, očigledno je da će pregovori koji uključuju Rusiju, Ukrajinu, Sjedinjene Države i Europsku uniju biti ključni za oblikovanje buduće sigurnosne arhitekture u Europi. Dok neki smatraju da je ovo šansa za izgradnju trajnijeg mira, drugi se boje da bi ovakav sporazum mogao ostaviti Ukrajinu u nesigurnoj poziciji, bez stvarne političke autonomije. Također, nesigurnost u vezi s NATO-om i odnosima s Rusijom mogli bi otežati daljnje napore na stabilizaciji regije. Ipak, pregovori su jedini put prema okončanju sukoba, a kako će se dalje razvijati, ostaje da se vidi.
