Na 26. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), održanoj 17. ožujka 2025. godine, svjedočili smo burnoj i napetoj raspravi koja je jasno ukazala na duboke političke razlike među zastupnicima. Najviše pažnje izazvao je prijedlog rezolucije kojom se osuđuju postupci vlasti entiteta Republika Srpska (RS), optužujući ih za narušavanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine te pozivajući nadležne institucije na odlučne mjere radi očuvanja mira i zaštite Dejtonskog sporazuma.
Predlagači ove rezolucije bili su zastupnici iz redova Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF), među kojima su: Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Midhat Čaušević, Nermin Mandra, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, Milan Dunović, Vlatko Glavaš i Zlatan Begić.
Rasprava o ovom prijedlogu ubrzo je prerasla u žustru polemiku, naročito između Sanje Vulić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Sabine Ćudić iz Naše stranke (NS). Ćudić je kritizirala klub SNSD-a, nazivajući ga “podkapacitiranim”, implicirajući da zastupnici te stranke nisu dorasli ozbiljnim političkim zadacima. Vulić nije ostala dužna, optuživši Ćudić za korištenje niskih udaraca i pogrešno tumačenje poslovnika Predstavničkog doma. Naglasila je da sastav kolegija savršeno odražava ustavni karakter Bosne i Hercegovine, dodajući da je mišljenje Ćudić za nju irelevantno. Pored toga, izrazila je uvjerenje da će na izborima 2026. godine Stranka demokratske akcije (SDA) „pomesti“ Našu stranku kao “lanjski snijeg”.
Nadalje, Sanja Vulić se osvrnula i na izjavu zastupnika Midhata Čauševića, koji je govorio o navodnom iseljavanju stanovništva iz Republike Srpske. Vulić je kategorično odbacila te tvrdnje, tvrdeći da u njenom rodnom gradu vlada sklad među različitim zajednicama i da nema incidenata na nacionalnoj osnovi. Posebno je naglasila da Republika Srpska ima potpredsjednike iz reda bošnjačkog naroda, postavljajući pitanje – tko se to zapravo osjeća ugroženo u RS-u?
U svom izlaganju, Vulić se dotakla i čestog prizivanja devedesetih godina, retorički pitajući tko bi danas ratovao, s kim i zbog čega bi se prolijevala krv. Tvrdila je kako Republika Srpska nikada nije zagovarala sukobe te je optužila političke oponente za kukavičluk zbog toga što se nisu jasno izjasnili o ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta. Posebno je istaknula da je Schmidt, prema njenom mišljenju, ponizio ne samo Milorada Dodika, već i cijelu strukturu vlasti, sugerirajući da bi sutra isti scenarij mogao zadesiti bilo koga.
Nakon njenog izlaganja, na raspravu se nadovezao i Nebojša Radmanović, član Kolegija Predstavničkog doma PSBiH iz reda srpskog naroda. Radmanović je jasno poručio da se devedesete godine neće ponoviti, naglasivši kako se svi politički prijepori moraju rješavati isključivo za pregovaračkim stolom, putem dijaloga.
Ova burna sjednica još jednom je ogolila kompleksnost političkih odnosa unutar Bosne i Hercegovine, gdje entitetske i stranačke razlike često postaju nepremostive prepreke. Posebno su izražene tenzije kada je riječ o inicijativama koje dovode u pitanje postupke vlasti Republike Srpske, što nerijetko izaziva burne reakcije i optužbe sa svih strana.
Nije ovo bio prvi put da su Vulić i Ćudić bile u otvorenom sukobu. Primjerice, 18. siječnja 2025. godine, Sanja Vulić je reagirala na inicijativu Sabine Ćudić da se smijeni Nebojša Radmanović iz Kolegija Predstavničkog doma PSBiH. Tada je poručila da zastupnici SNSD-a odgovaraju isključivo građanima Republike Srpske i da će uvijek braniti interese srpskog naroda. Optužila je Ćudić da svoje političko djelovanje usklađuje s vanjskim centrima moći, prije svega Bruxellesom, dok SNSD, kako je naglasila, ostaje dosljedan zaštiti interesa RS-a.
Još jedna napeta razmjena dogodila se 23. siječnja 2025. godine, kada je na hitnoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH Sabina Ćudić postavila pitanje o mogućoj podršci smjeni članova Vijeća ministara iz SNSD-a, s obzirom na njihovo glasanje za određeni zakon. Sanja Vulić tada je jasno istaknula ponos na svoj stranački klub, naglasivši da SNSD neće sudjelovati u ostvarivanju ambicija Sabine Ćudić da postane šefica bh. diplomatije, ističući kako SNSD ima stabilnu podršku svojih osam zastupnika u Predstavničkom domu.
Sve ove rasprave ukazuju na složenost političke scene u Bosni i Hercegovini, gdje su odnosi između različitih stranaka i entiteta često opterećeni historijskim, ustavnim i političkim nesuglasicama. Međutim, unatoč izraženim razlikama, ključ ostaje dijalog i politička volja da se problemi rješavaju mirnim putem.
