Nedavne političke tenzije u Bosni i Hercegovini postale su tema brojnih analiza, a među najvažnijima je situacija u kojoj se našla zemlja zbog postupaka Milorada Dodika i vlasti Republike Srpske. U intervjuu za “Slobodnu Bosnu”, član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, razmatra trenutno stanje i mogućnosti rješenja ove krize. Razgovor s Komšićem obuhvatio je brojne aspekte uključujući reakcije međunarodne zajednice, podršku koju Dodik dobija od Aleksandra Vučića te ponašanje vlasti susjednih zemalja. Osim toga, postavljaju se ključna pitanja o tome kako će se kriza završiti i koja će rješenja prevladati.
Brzi razvoj situacije u BiH, koji je u samo nekoliko dana postao izuzetno intenzivan, doveo je do novih političkih realnosti. Dodik je, donoseći odluke u okviru Narodne skupštine Republike Srpske, potpisao ukaze kojima je zapravo pokušao ojačati vlast Republike Srpske i usmjeriti je prema dubljoj disocijaciji od ostatka države. Reakcije na te poteze bile su brze i izuzetno oštre, kako unutar zemlje, tako i iz inozemstva. Prema Komšiću, percepcija situacije trenutno favorizira državne institucije, prvenstveno zahvaljujući izjavama američkog državnog sekretara, Marco Rubia, koji je jasno odbacio tvrdnje o mogućoj podršci Washingtona Dodikovoj politici. Komšić ističe kako se čini da Dodik sada nema podršku koju je očekivao od Trampove administracije, te da je došlo do velikih pogrešnih procjena.
Komšić također ističe da je srbijanski predsjednik Vučić apsolutno posvećen podršci Dodiku, koji je, prema Komšiću, samo sporedni igrač u odnosu na Vučića, koji koristi njegov položaj u Bosni kao alat za unutarnje političke koristi. Vučić, kako kaže Komšić, koristi Dodika da skrene pažnju s ozbiljnih unutarnjih problema, poput studentskih protesta u Srbiji, što pokazuje važnost 15. marta kada će Vučić sazvati sjednicu Skupštine Srbije da se razmotri položaj RS-a i BiH. Dodik, u tom kontekstu, ima zadatak da bude „ortopedsko pomagalo“ za Vučića, služeći kao politički instrument za ostvarivanje većih ciljeva.
Odgovarajući na pitanje o reakciji međunarodne zajednice, Komšić je rekao da su posljednje izjave američkog državnog sekretara Rubia vrlo jasne i da pokazuju osudu destabilizirajuće politike koju Dodik vodi. Iako su prije postojala očekivanja da će Dodik imati prijatelje u Trumpovoj administraciji, ta očekivanja nisu se ostvarila, a sadašnja američka administracija jasno se protivi njegovim postupcima.
Jedan od ključnih trenutaka u intervjuu je Komšićeva reakcija na Mađarsku, koja je u ovom trenutku smatrana saveznikom Republike Srpske, a konkretno se razmatrala uložena prijetnja Mađarske da upotrijebi svoje snage u Bosni. Komšić je osudio ovu politiku, smatrajući da Mađarska svojim postupcima pokazuje agresivne namjere prema Bosni, čak iako zvanično ostaje prijatelj države. Na temelju ovoga, Komšić smatra da bi izuzimanje mađarskog kontingenta iz EUFOR-a imalo izuzetnu važnost, jer bi to moglo pokazati neprijateljski pristup prema BiH i dodatno destabilizirati situaciju.
S obzirom na reakciju Zagreba, Komšić smatra da zvanični Zagreb svjesno izbjegava jasno izjašnjavanje o ovoj situaciji, jer su prethodni planovi Zagreba u BiH bili poremećeni Dodikovim postupcima. Iako su u Hrvatskoj računali da će ostvariti određene političke ciljeve, sada je, prema Komšiću, tema Izbornog zakona u BiH pala u drugi plan, a svi su fokusirani na Dodika. Štaviše, Komšić tvrdi da su Zagreb i Dragan Čović u sadašnjoj situaciji upravo oni koji pokušavaju sve kako bi sačuvali Dodika kao svog političkog partnera, jer bez njega bi slabila njihova pozicija u BiH.
U samom zaključku, Komšić predlaže tri moguća načina za izlazak iz ove političke krize:
-
Prvi scenarij podrazumijeva intervenciju domaćih institucija, prvenstveno pravosudnih i sigurnosnih tijela, koja bi morala primjenjivati zakone i odluke u skladu s pravnim okvirom. Prema Komšiću, ovo je najsvjetliji izlaz jer bi povratilo povjerenje građana u institucije.
-
Drugi scenarij, koji je manje vjerovatan, uključuje moguće miješanje međunarodne zajednice koja bi intervenirala kako bi izolirala prijetnje i uklonila ih.
-
Treći scenarij razmatra mogućnost političke nagodbe sa Dodikom, koja bi mu omogućila slobodu, ali i dugoročno gubitak integriteta BiH, jer bi zemlja u tom slučaju bila pod velikim političkim i teritorijalnim prijetnjama.
Komšić se oslanja na prvi scenarij, jer vjeruje da samo uz pravno odlučno djelovanje institucija BiH može osigurati stabilnost i očuvati suverenitet države. Bez obzira na trenutnu političku dinamiku, jasno je da je pred BiH dug i težak put, ali ključ je u odlučnosti domaćih institucija i njihovoj sposobnosti da provedu zakon.
