U posljednjem periodu pažnju javnosti ponovo je zaokupila politička dinamika u Bosni i Hercegovini, naročito usmjerena na istupe i aktivnosti lidera iz entiteta Republika Srpska. Visoki predstavnik međunarodne zajednice, Christian Schmidt, oglasio se i poslao snažne poruke koje su jasno pokazale njegovu odlučnost u očuvanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. U razgovoru za FACE TV, Schmidt je naznačio da posjeduje sredstva koja može aktivirati u slučaju potrebe, konkretno aludirajući na poznate bonske ovlasti, iako nije direktno odgovorio na pitanje hoće li smijeniti ključne političke figure u RS – Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića.
U svom obraćanju, Schmidt je izjavio da će iskoristiti ovlasti samo ako bude smatrao da je to neophodno, što je impliciralo da još uvijek procjenjuje situaciju, ali ne odbacuje odlučnu intervenciju. Podsjetio je i na nedavnu zabranu finansiranja političkih partija SNSD i Ujedinjene Srpske iz državnog budžeta, što je bio jasan signal da međunarodna zajednica prati i reaguje na postupke koje smatra destabilizirajućim.
Schmidt je u izvještaju koji je upućen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija upozorio da su Dodikove aktivnosti sve više usmjerene ka secesiji entiteta Republika Srpska, što predstavlja ozbiljno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Opisao je Dodika kao “simptom šireg problema”, naglašavajući da njegovo ponašanje otvara vrata komplikacijama koje međunarodna zajednica želi izbjeći.
U vezi s istražnim radnjama koje se vode protiv Milorada Dodika zbog podrivanja ustavnog poretka BiH, Schmidt je jasno poručio da predsjednik RS mora poštovati zakone i sudske postupke. Nakon što je Dodik odbio da se odazove na saslušanje, Sud BiH izdao je naredbu za njegov pritvor, ali do realizacije te naredbe nije došlo. Razlog tome je što sigurnosne službe smatraju da je operacija visokog rizika jer je Dodik pod zaštitom naoružanih pripadnika MUP-a RS.
Na pitanje voditelja Senada Hadžifejzovića o mogućem angažmanu EUFOR-a u procesu privođenja Dodika, Schmidt je bio jasan: “To je zadatak domaćih agencija”, iako je naglasio da međunarodne vojne snage imaju svoj mandat kojeg se drže. Time je podcrtao odgovornost domaćih institucija za provođenje zakona, bez očekivanja da međunarodna zajednica izvršava njihove osnovne nadležnosti.
U nastavku razgovora, Schmidt je komentarisao i ponudu Milorada Dodika o mogućnosti povlačenja spornih zakona iz Narodne skupštine Republike Srpske, ukoliko visoki predstavnik povuče vlastite odluke. Schmidt je takav prijedlog odbacio kao neozbiljan, istaknuvši da se međunarodne odluke ne donose i povlače ad hoc, te da stabilnost pravnog poretka ne smije zavisiti od političkih ucjena.
Osvrnuvši se i na širu političku sliku, Schmidt je komentarisao prijedlog Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, koji je iznio ideju o podjeli države na tri federalne jedinice. Schmidt je tim povodom rekao da je ustavna struktura BiH već jasna – zemlja se sastoji od dva entiteta, a Federacija BiH je pretežno nastanjena Bošnjacima i Hrvatima. Dodao je da problem koji Čović pokušava adresirati nije u njegovoj nadležnosti da ga riješi, čime je indirektno poručio da se međunarodni okvir i struktura države ne mogu mijenjati bez šireg konsenzusa i poštivanja međunarodnog prava.
U odgovoru na pitanje može li trenutna situacija u zemlji eskalirati i ličiti na dramatične događaje iz 1992. godine, Schmidt je odbacio tu mogućnost, naglasivši: “Ne, ne.” Time je pokušao smiriti tenzije i umanjiti strahove javnosti od mogućeg oružanog sukoba.
U kontekstu sve češćih upozorenja iz međunarodne zajednice, jasno je da Christian Schmidt zauzima stav odlučne odbrane teritorijalnog integriteta BiH. Njegove poruke:
-
da će upotrijebiti bonske ovlasti ako bude potrebno,
-
da se ne prihvataju političke ucjene,
-
i da odgovornost za provođenje zakona leži prvenstveno na domaćim institucijama,
nagovještavaju čvršći kurs u odnosu na destabilizirajuće aktere u zemlji.
U vremenu kada se retorika o podjelama i secesiji sve češće pojavljuje u javnom diskursu, ovakav jasan stav visokog predstavnika može predstavljati ključan faktor u očuvanju mira i stabilnosti. Pitanje ostaje otvoreno – hoće li Schmidt zaista posegnuti za najjačim alatima koje ima na raspolaganju ili će politički pritisak donijeti deeskalaciju situacije bez intervencije? Bez obzira na ishod, jasno je da međunarodna zajednica pomno prati svaki korak koji se poduzima u Banjoj Luci i Sarajevu.
