Visoki predstavnik Christian Schmidt ponovo je jasno i nedvosmisleno istaknuo da Republika Srpska nije država, već samo jedan od dva multietnička entiteta unutar suverene države Bosne i Hercegovine. Ove njegove izjave dolaze u kontekstu obilježavanja Sretenja kao “Dana državnosti RS”, što je izazvalo novu političku debatu u zemlji. Schmidt je naglasio da Republika Srpska ne posjeduje suverenitet niti državnost, već je samo entitet u okviru državnog ustava Bosne i Hercegovine, temeljen na Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Schmidt je detaljno objasnio da Dejtonski mirovni sporazum, koji je temelj političke i pravne strukture BiH, jasno definira poziciju entiteta, uključujući i Republiku Srpsku. Entiteti postoje kao pravni subjekti, ali isključivo na temelju ustava Bosne i Hercegovine, te nemaju pravo na suverenitet ili državnost. To znači da Republika Srpska ne može djelovati kao samostalna politička jedinica, već mora poštovati pravni okvir u kojem djeluje cijela država. Visoki predstavnik naglasio je da Republika Srpska nije samo entitet srpskog naroda, već multietnička zajednica u kojoj su svi narodi, uključujući Bošnjake, Hrvate i Ostale, ravnopravni. Stoga, entitetske vlasti ne predstavljaju isključivo srpski narod, već sve građane koji žive u tom entitetu.
Ujedno, Schmidt je pozvao političke lidera i sve osobe na javnim funkcijama da svojim izjavama doprinesu stabilnosti i pomirenju unutar zemlje, a ne da stvaraju podjele. Podjelama koje se provode kroz političke izjave, prema njegovim riječima, ugrožava se mir, a time i napredak zemlje. Politički akteri treba da u svojim izjavama poštuju temeljne principe Dejtonskog sporazuma, jer je on pravni okvir Bosne i Hercegovine, a njegovo kršenje može dovesti do ozbiljnih posljedica za budućnost zemlje.
Jedan od ključnih naglasaka Schmidta je bio i poziv svim političkim liderima da se, umjesto podjela, usmjere ka dijalogu i stvaranju boljeg ambijenta za mir i stabilnost u zemlji. On je jasno poručio da je Daljnje poštovanje mira i stabilnosti u interesu svih građana Bosne i Hercegovine, jer samo tako može doći do napretka i osiguravanja bolje budućnosti za sve narode i građane zemlje.
Iako su njegove riječi bile jasne, one su također izazvale različite reakcije u političkom spektru. S jedne strane, opozicioni političari u RS-u nisu se složili sa Schmidtovim tumačenjem Dejtonskog sporazuma i ponovo su isticali pravo RS-a na samoopredjeljenje. S druge strane, političari iz Federacije BiH podržali su Schmidtovu poruku, naglašavajući važnost jačanja jedinstva unutar države i poštovanja multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
Schmidtov poziv političarima da se usmjere na stabilnost i pomirenje nije samo politička poruka, već i apel da se prepozna opasnost od daljnjih podjela i nesigurnosti u zemlji. Podjele, prema njegovim riječima, mogu imati dugoročne negativne posljedice koje će na kraju utjecati na sve građane Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihov etnički ili vjerski identitet. Zbog toga, visoki predstavnik apelira na sve političke aktere da budu odgovorni i konstruktivni u svojim izjavama i postupcima, jer jedino kroz dijalog i suradnju Bosna i Hercegovina može osigurati dugoročnu stabilnost i mir.
Na kraju, Schmidt je naglasio da je on potpuno posvećen očuvanju mira i stabilnosti u BiH, što je prioritet svih međunarodnih aktera koji se bave pitanjem Balkana. U njegovim očima, opstanak mira u BiH* ključan je za evropske integracije zemlje, koje su ujedno i zajednički cilj svih građana ove države. U tom kontekstu, evropske integracije predstavljaju zajednički put koji može dovesti do jačanja jedinstva i suvereniteta BiH kao cjelovite države, unatoč postojećim izazovima i političkim nesuglasicama.
U konačnici, Schmidtove poruke upućene političkim liderima i građanima Bosne i Hercegovine ističu važnost stabilnosti, suživota i međusobnog poštovanja. Politika podjela i insistiranje na uskoj interpretaciji prošlosti ne mogu biti put prema budućnosti zemlje. Svi narodi unutar Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, moraju težiti zajedničkom cilju – izgradnji mirne, stabilne i prosperitetne države. Poštivanje ustavnih i pravnih temelja zemlje, što je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, predstavlja ključ za njen napredak, a svaki politički lider ima odgovornost da svojim djelovanjem doprinosi tome. Bosna i Hercegovina mora nastaviti jačati svoje demokratske institucije, osigurati jednakost za sve građane i poticati međusobno razumijevanje, kako bi u budućnosti bila spremna da postigne svoj cilj – integraciju u evropske i globalne strukture.
