U najnovijem izvještaju koji je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uputio generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterresu, izražena je ozbiljna zabrinutost zbog pogoršanja političke i pravne situacije u BiH. Ovaj izvještaj, koji obuhvata period od 16. oktobra prethodne godine do 15. aprila ove godine, biće distribuiran članicama Vijeća sigurnosti UN-a i poslužiće kao ključni dokument za predstojeću raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini.
Prema riječima Schmidta, Bosna i Hercegovina je ušla u fazu ozbiljne institucionalne i političke krize, kakva nije zabilježena od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir, poznatijeg kao Dejtonski sporazum. Ključni događaj u ovom razdoblju, kako navodi izvještaj, bio je donošenje presude Suda BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Sud je 26. februara 2025. godine izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na jednu godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluke visokog predstavnika kojom se obustavljaju aktivnosti koje narušavaju autoritet Ustavnog suda BiH.
Reakcija vlasti Republike Srpske na ovu presudu bila je, prema Schmidtu, ekstremna i opasna po državni poredak. U vrlo kratkom roku usvojeni su zakoni kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih institucija kao i državnih organa za provođenje zakona na teritoriji entiteta RS. Ovim činom, upozorava Schmidt, vlasti RS su u osnovi pokušale da uspostave paralelni institucionalni sistem, što predstavlja direktan napad na suverenitet i funkcionalnost države.
U izvještaju se dodatno naglašava da se ove radnje ne dešavaju u pravnom ili administrativnom vakuumu, već su praćene javnim porukama o “mirnom razdruživanju” i pozivanju na “izvorni Dayton”. Ove formulacije vlasti RS sve češće koriste kako bi opravdale svoje aktivnosti koje vode ka dezintegraciji BiH. Jedan od koraka u tom smjeru jeste i najava izrade nacrta novog Ustava Republike Srpske, što Schmidt naziva posebno opasnim manevrom.
Poseban fokus izvještaja stavljen je na Sud Bosne i Hercegovine, koji, kako se navodi, ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka. Schmidt ističe da Sud BiH ima nadležnost na čitavoj teritoriji države i da je ovlašten da postupa u slučajevima kada se kršenjem entitetskih zakona nanosi šteta državi u cjelini. Ovaj sud predstavlja posljednju institucionalnu branu pred pokušajima podrivanja državnog integriteta.
Izvještaj dalje ističe:
-
Novi Zakon o sudovima BiH mora osigurati očuvanje i čak jačanje funkcionalnosti Suda BiH.
-
Bilo kakvo ograničavanje ili umanjivanje njegovih nadležnosti predstavlja ugrožavanje vladavine prava i podriva temeljne vrijednosti države.
-
Neophodno je očuvati mehanizme koji omogućavaju međuentitetsku pravnu odgovornost, jer upravo ti mehanizmi omogućavaju funkcionisanje države u skladu s njenim ustavnim odredbama.
Ovo je osmi izvještaj Christiana Schmidta od kada obnaša dužnost visokog predstavnika, a ujedno i 67. izvještaj Ureda visokog predstavnika (OHR) o provođenju mirovnog sporazuma. U njemu je jasno detektovano kako su postupci vlasti RS prešli granice ustavno dozvoljenog ponašanja, te se aktivno radi na uspostavljanju entitetskih institucija koje bi potpuno ignorisale postojanje i ovlasti državnih organa.
U zaključnom dijelu izvještaja, Schmidt poziva međunarodnu zajednicu da obrati posebnu pažnju na:
-
Agresivne zakonodavne aktivnosti vlasti RS, koje podrivaju temeljne ustavne institucije.
-
Javne poruke rukovodstva RS koje podrivaju suverenitet BiH kroz retoriku o disoluciji.
-
Nepostojanje stvarnog političkog dijaloga između ključnih aktera, što dodatno usložnjava situaciju.
Schmidtov izvještaj predstavlja jedno od najoštrijih upozorenja do sada iz međunarodnih krugova, ukazujući da Bosna i Hercegovina ulazi u fazu koja bi mogla ozbiljno ugroziti njen opstanak kao funkcionalne države ako se postojeći trendovi ne zaustave. Njegove riječi i analize jasno stavljaju do znanja da je djelovanje institucija RS već sada prešlo granicu političkog konflikta i zakoračilo u sferu pravne pobune protiv države BiH.
U svjetlu svega navedenog, očigledno je da će se BiH uskoro ponovo naći u fokusu međunarodne zajednice, koja će morati odlučiti kako odgovoriti na ovu sve opasniju institucionalnu krizu.
Poštovani čitatelji, hvala vam na čitanju!
