Nedavni politički potezi u Republici Srpskoj (RS) izazvali su veliku pažnju, posebno u kontekstu novih zakona koji zabranjuju rad određenih državnih institucija na ovom području. Jelena Pajić Baštinac, generalna sekretarka predsjednika RS, istaknula je da su četiri zakona, koji su usvojeni na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, stupili na snagu i da će biti u punoj primjeni od narednog dana. Ovi zakoni direktno zabranjuju djelovanje Suda BiH, Tužilaštva BiH, SIPA-e i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS-a) na teritoriji RS, a cilj im je zaštita od, kako navodi, zloupotrebe tih institucija.
Prema Pajić Baštinac, ovi zakoni su rezultat zaključaka Narodne skupštine RS i dolaze kao mjera zaštite, posebno s obzirom na istrage koje vodi Tužilaštvo BiH protiv predsjednika RS i drugih visokih funkcionera ovog entiteta. Pajić Baštinac je naglasila da se RS mora zaštititi od, kako tvrdi, zloporaba u pravosudnom sistemu BiH. Osim toga, ona je naglasila da Republika Srpska ne smatra obavezujućim zakone o Sudu BiH, SIPA-i i Tužilaštvu BiH, te da će njihov rad biti zabranjen na teritoriji RS-a.
Međutim, ovi zakoni nisu jedini politički izazovi s kojima se suočava Republika Srpska. Pajić Baštinac je najavila da će Ministarstvo unutrašnjih poslova RS (MUP) ponuditi pripadnicima SIPA-e koji rade na teritoriji Srpske mogućnost da pređu u MUP RS-a. Prema njenim riječima, podzakonski akti potrebni za implementaciju ove odluke već su pripremljeni. Ova mjera pokazuje odlučnost RS-a da preuzme kontrolu nad unutrašnjim sigurnosnim pitanjima i distancira se od državnih agencija koje smatra neprihvatljivima na svojoj teritoriji.
Pored tih zakonskih mjera, Pajić Baštinac je najavila i izmjene Ustava Republike Srpske, uz naglasak na vraćanje izvornih nadležnosti prema Dejtonskom sporazumu. U izjavi je rekla da su uslovi za donošenje novog ustava u RS-u već stvoreni, te da je tekst novog ustava već načelno spreman. Novi ustav, kako je pojasnila, jasno će definirati odnose sa institucijama BiH, uz cilj vraćanja izvornih nadležnosti koje su bile propisane Dejtonskim sporazumom.
Za izmjenu Ustava, Pajić Baštinac je navela da će prijedlog uputiti predsjednik RS, Vlada RS i 30 poslanika NSRS-a, nakon čega bi nacrt novog Ustava bio upućen u Narodnu skupštinu RS. Očekuje se da će prijedlog biti usvojen, nakon čega će uslijediti javna rasprava i stručna analiza teksta. Nakon što se prođe kroz javnu raspravu, Odbor NSRS za ustavna pitanja izvršit će prečišćavanje teksta i pripremiti konačan prijedlog za usvajanje u Narodnoj skupštini RS.
Ove mjere, koje uključuju izmjene Ustava i dalju autonomiju RS-a, postavljaju Republiku Srpsku u poziciju da nastavi sa svojim planovima za dalje jačanje političke i pravne nezavisnosti unutar Bosne i Hercegovine. Iako mnogi politički analitičari smatraju da su ovi potezi u suprotnosti s ustavnim okvirom države, politički lideri u RS-u tvrde da djeluju u skladu s Dejtonskim sporazumom, te da je cilj očuvanje interesa i autonomije Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine.
Zaključno, dok RS nastoji ojačati svoju poziciju kroz donošenje novih zakona i izmjenu Ustava, međunarodna zajednica i političke stranke na državnom nivou prate ove poteze s velikom pažnjom. Iako RS tvrdi da postupaju u skladu s Dejtonom, mnogi stručnjaci i političari smatraju da bi ovo moglo dovesti do novih političkih tenzija i izazvati ustavne konflikte unutar BiH.
U narednim mjesecima, situacija u Bosni i Hercegovini mogla bi se dodatno zakomplicirati, jer Republika Srpska planira implementirati ove zakone i izmjene Ustava, što može izazvati reakciju državnih institucija i međunarodne zajednice. Ako novi Ustav bude usvojen, moguće je da će doći do pravnih i političkih izazova koji bi mogli destabilizirati zemlju, jer će mnogi smatrati da se time ugrožava teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH. Ovaj razvoj događaja postavlja pitanje kako će ostale političke stranke u BiH reagirati na ove promjene i hoće li postojati prostor za dijalog ili će političke podjele postati još dublje. Naredni koraci Republike Srpske, zajedno s reakcijama drugih političkih aktera, oblikovat će budućnost Bosne i Hercegovine, a predizborna i politička dinamika bit će ključna u ovom procesu.
