Vojislav Šešelj, osuđeni ratni zločinac i lider Srpske radikalne stranke, nedavno je iznio svoje mišljenje o slučaju koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, pred Sudom BiH. U izjavi koju je dao za medije, Šešelj je savjetovao Dodiku da se ne pojavi na izricanju presude, jer smatra da sud koji ga procesuira nije legitiman. On je također izrazio mišljenje da bi Dodik trebao ignorirati sve presude tog suda, kao i sve sudske pozive koji dolaze iz te institucije, jer smatra da je sud nelegalan i neustavan.
Prema riječima Šešelja, proces koji se vodi protiv Dodika i njegovog saradnika Miloša Lukića pred Sudom BiH ima duboko političku pozadinu. Šešelj je naglasio da je Sud BiH institucija koja je stvorena uz pomoć visokog predstavnika Paddyja Ashdowna i Haškog tribunala. Ovaj sud, prema njegovom mišljenju, nema pravno uporište ni u ustavu BiH ni u ustavu Republike Srpske. On smatra da bi Dodik, koji je pozvan na suđenje, trebao ignorirati sudske pozive, jer je riječ o instituciji koja ne poštuje suverenitet i ustavne norme Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Iako se presuda očekuje u srijedu, 26. veljače, Šešelj je iznio dodatne savjete za Dodika. On smatra da bi, neovisno o tome kakva presuda bude izrečena, Narodna skupština Republike Srpske odmah trebala donijeti odluku o nepriznavanju presude, kao i same sudske institucije BiH. Smatra da bi ovaj potez trebao poslati jasnu poruku da RS ne priznaje autoritet suda koji, prema njegovom mišljenju, radi izvan okvira legalnih i legitimnih vlasti.
Proces protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića započeo je zbog optužbi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Sud BiH traži da Dodik bude kažnjen kaznom zatvora, uz 10 godina zabrane obavljanja političkog rada, dok je odbrana zatražila oslobađajuću presudu. Očekuje se da će presuda biti izrečena sljedeće sedmice, a cijeli proces i iznosene optužbe izazvali su značajnu političku pažnju u BiH.
Za kraj, Šešelj je istakao da se u ovoj situaciji radi o puno većim pitanjima nego samo o sudskom procesu protiv Dodika. Smatra da presuda ima potencijalne posljedice koje mogu utjecati na suverenitet Republike Srpske i ravnotežu političkog života u zemlji. Ukoliko bi se presuda prihvatila, to bi moglo stvoriti presedan za daljnje političko suđenje, što bi, prema njegovom mišljenju, moglo dovesti do ozbiljnih problema i destabilizacije.
S obzirom na politički kontekst i odnose između BiH i Republike Srpske, Šešelj vjeruje da bi Dodik, kao ključni politički lider u RS, trebao ostati čvrst u svojim stavovima i boriti se za pravo naroda na samopredstavljanje i odlučivanje.
U svjetlu svih iznesenih stavova, Šešelj je još jednom naglasio kako je cijeli slučaj protiv Dodika više političke nego pravne prirode, te da presuda koja slijedi može imati dalekosežne posljedice na politički okvir BiH i na međusobne odnose unutar zemlje. On smatra da bi presuda, koja se temelji na zakonu koji je nametnut od strane međunarodnih institucija, mogla dodatno oslabiti suverenitet Republike Srpske i povećati utjecaj stranih faktora u zemlji. Šešelj također napominje kako bi RS trebala ostati dosljedna u svom stavu da ne priznaje međunarodne odluke koje ne proizlaze iz unutarnjih institucija zemlje, smatrajući da bi bilo kakva popuštanja u tom smislu mogla dovesti do potpune politizacije pravde. U tom kontekstu, on apelira na sve političke aktere u RS da prepoznaju važnost očuvanja autonomije entiteta i da ne dozvole da bilo koja presuda koja dolazi iz Sarajeva ugrozi političke odluke donesene u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Na kraju, Šešelj se osvrnuo i na širu sliku političkog stanja u BiH i mogućnosti za daljnje politiziranje pravosuđa. Smatra da su svi pokušaji da se potkopaju odluke donošene na entitetskom nivou korak prema stvaranju nelegalnih autoriteta koji ne poštuju volju građana. Podsjeća da bi svako takvo politiziranje pravde moglo otvoriti vrata za dalje podjele unutar zemlje, što bi imalo ozbiljne posljedice ne samo za Republiku Srpsku, već i za Federaciju BiH. Šešelj također upozorava da bi politiziranje ovog slučaja moglo destabilizirati cijeli region, jer BiH nije izolirana u svom političkom okruženju, te da bi svaka odluka koja narušava Dejtonski sporazum mogla izazvati prekomjerne reakcije i promjene u međunarodnim odnosima, što bi moglo ugroziti stabilnost Balkana.
