Siniša Karan, profesor ustavnog prava, izrazio je oštro neslaganje s idejama koje se odnose na izmjene pozicije Brčko distrikta, naglašavajući da bi takvi prijedlozi ugrozili ustavni poredak Bosne i Hercegovine. U svom izlaganju, Karan je istaknuo da su zahtjevi da se donese nova arbitražna odluka koja bi Brčko prebacila pod jurisdikciju Federacije BiH potpuno neprihvatljivi. On tvrdi da je Brčko već definirano kao jedinica lokalne samouprave s vlastitim institucijama, zakonima i statutima, a svako pokušavanje promjene njegovog statusa smatra napadom na suverenitet BiH.
Karan smatra da oni koji zagovaraju izmjene pozicije Brčko distrikta zapravo ne poznaju Ustav BiH ili da svjesno pokušavaju promijeniti ustavni okvir zemlje zbog političkih interesa. “Takvi političari očigledno rade u interesu stranih faktora, a ne u interesu svojih građana”, rekao je Karan. Prema njegovom mišljenju, ova politika ugrožava ustavnu poziciju BiH jer se političari, kako ističe, koriste neznanjem i manipulacijama kako bi se dodvorili stranim interesima.
Za Karanom, najvažniji trenutak u ovom procesu bila je 2009. godina, kada je donesen Amandman na Ustav BiH kojim je status Brčko distrikta konačno verificiran. Karan podsjeća da je taj amandman ključan za ravnotežu interesa oba entiteta, čime je utemeljena legitimnost i trajnost Brčko distrikta u okviru BiH. On smatra da je upravo taj amandman jedina izmjena Ustava BiH koja je dovela do definitivnog rješenja pitanja Brčkog.
Karan naglašava da je Arbitražni tribunal, koji je ranije vodio proces vezan za status Brčko distrikta, zapravo izgubio svoj smisao nakon što je donesena konačna odluka. Ova odluka, prema njegovim riječima, jasno je definirala poziciju Brčkog, a sve što bi pokušalo izmijeniti ili ukinuti tu odluku bila bi neustavna radnja. Prema njegovim tvrdnjama, svaka daljnja inicijativa koja bi željela promijeniti tu poziciju ili pokrenuti nova arbitražna pitanja predstavljala bi direktnu prijetnju Ustavu BiH.
Profesor Karan također ističe da su političari iz Republike Srpske činili sve da implementiraju konačnu arbitražnu odluku i da Distrikt funkcioniše kao multietnička zajednica. Dodaje da su visoki predstavnici u BiH već 30 godina neprestano ignorirali ustavne smjernice, čime su zapravo ugrožavali ustavni poredak. Karan se protivi svakoj ideji koja bi omogućila ponovno pokretanje arbitraže, tvrdeći da bi takvi prijedlozi samo destabilizirali političku situaciju u BiH i dodatno otežali međusobne odnose.
Za Karanom, svi oni koji podržavaju prijedloge o izmjenama statusa Brčko distrikta zapravo su izravni rušioci Ustava BiH. Karan smatra da Arbitražni tribunal uopće ne bi trebao postojati nakon što je odluka o Brčkom postala trajno implementirana. Dodao je da bi zatvaranje Tribunala, uz minimalnu nezadovoljstvo svih strana, bilo politčki najispravnije i da bi to bilo jedino rješenje koje bi osiguralo stabilnost i pravnu sigurnost u BiH.
On također naglašava da svako oživljavanje ideje o ponovnoj arbitraži u stvari podržava one koji BiH vide kao protektorat, a ne kao suverenu državu. Prema Karanovom mišljenju, takvi prijedlozi služe samo interesima stranih sila koje žele ponovo nametnuti vlast u BiH, ignorirajući interese i želje građana.
Karanova poruka jasno je usmjerena prema političarima koji smatraju da mogu ponovo pokrenuti arbitražni proces, naglašavajući da će svaki takav potez samo pogoršati međusobnu suradnju i dublje podijeliti politiku u BiH. On je uvjeren da se BiH mora koncentrirati na očuvanje svojih ustavnih vrednosti i raditi na jačanju unutrašnje kohezije, bez obzira na vanjske pritiske ili unutrašnje političke razlike.
Karan zaključuje da je ključno za budućnost BiH da svi politički akteri budu svjesni važnosti očuvanja ustavne strukture i poštovanja postojećih zakona. Naglašava da bi bilo kakvi pokušaji promjene statusa Brčko distrikta mogli otvoriti vrata za daljnje političke turbulencije, koje bi dodatno produbile postojeće podjele među entitetima. Umjesto toga, BiH bi trebala usmjeriti svoje napore na jačanje unutrašnje stabilnosti i državnih institucija kako bi se osigurao dugoročni mir i prosperitet. Karan se protivi svakom političkom djelovanju koje bi moglo dovesti do političkog fragmentiranja i poziva na nacionalnu odgovornost u cilju očuvanja teritorijalne cjelovitosti zemlje. Pored toga, naglašava da BiH mora ostati poštovana na međunarodnoj sceni kao suverena država koja donosi vlastite odluke, bez vanjskih intervencija koje bi mogle ugroziti njen integritet.
