Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) nedavno je objavila informaciju o sigurnosnoj procjeni koja se odnosila na mogući privođenje Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Prema izjavama iz SIPA-e, procjena je bila označena kao visokorizična, a dokument je proslijeđen Sudskoj policiji Bosne i Hercegovine za daljnje postupanje. Ova sigurnosna procjena, iako relevantna za pravosudne institucije, ostavila je niz pitanja o postupanju same SIPA-e, osobito u kontekstu njenog djelovanja u entitetu Republika Srpska.
Jedno od ključnih pitanja koje se nameće je zašto SIPA nije provela sličnu sigurnosnu procjenu u drugim dijelovima Republike Srpske, jer se, prema izvještajima, već dulje vrijeme ne angažira na ovom području. Takođe, pitanje koje se postavlja je da li se SIPA-u smatra visokorizičnim samo hapšenje visokih političkih lidera ili se ovo pravilo primjenjuje i na druge operacije na tom teritoriju. Zanimljivo je da su obustavljena čak i saslušanja svjedoka u tom entitetu, što dodatno komplicira sliku o djelovanju SIPA-e u toj regiji.
Iako SIPA nije konkretno saopćila ko je bio zadužen za izradu sigurnosne procjene, iz izvora bliskih agenciji saznaje se da je tim koji je sastavio procjenu predvodio Darko Ćulum, direktor SIPA-e. Ono što je izazvalo zabrinutost i kritike u javnosti je činjenica da je cijeli tim, koji je izradio procjenu, bio jednonacionalan. Naime, tim je bio sastavljen isključivo od Srba, što uključuje Dalibora Miloševića, komandanta Jedinice za specijalnu podršku SIPA-e, Peru Božovića, zamjenika komandanta, i Igora Lajića, također iz Specijalne jedinice.
Posebno je upadljivo to što su u ovom timu bili izostavljeni Hrvati i Bošnjaci, koji su također ključni u postupanju SIPA-e, posebno s obzirom na političku osjetljivost Bosne i Hercegovine. Među osobama koje nisu bile uključene u ovaj tim su Goran Tomić, pomoćnik Miloševića, te Senad Zec, šef odsjeka Alfa u Specijalnoj jedinici, koja bi inače trebala asistirati pri privođenju Milorada Dodika. Osim njih, izostavljeni su i Suad Hasanović i Amer Veiz, ljudi koji su dugo vremena bili na čelu važnih odjela unutar SIPA-e, poput Odsjeka za borbu protiv terorizma.
Ovakav sastav tima postavlja ozbiljna pitanja o političkim motivima iza odluke o sastavljanju sigurnosne procjene. U zemlji poput Bosne i Hercegovine, gdje političke napetosti između različitih naroda često utječu na sigurnosnu i pravosudnu situaciju, ovo bi moglo izazvati dodatne sumnje u političku neutralnost SIPA-e. Naime, izostanak Bošnjaka i Hrvata u timskom sastavu može se interpretirati kao nedostatak reprezentativnosti, što može narušiti povjerenje u cijeli proces. Ako postoji osjećaj da se agencija koristi u političke svrhe, to može imati negativan utjecaj na povjerenje građana i političkih aktera u nepristranost i legalnost postupaka SIPA-e.
Politička osjetljivost u Bosni i Hercegovini čini ovakve situacije vrlo problematičnima, jer mnogi građani i političari mogu doživjeti ovakav potez kao pokušaj favoriziranja jedne političke opcije na štetu drugih. Što više bude sumnji u nepristranost, to će veći biti rizik od daljnjih političkih i etničkih podjela u zemlji. U ovom slučaju, takvi postupci mogu dodatno povećati političku napetost i stvoriti podjele među narodima u Bosni i Hercegovini, što bi moglo ugroziti već krhku političku stabilnost.
Zbog svega navedenog, važno je da SIPA pruži jasna objašnjenja o sastavu svojih timova, kao i o načinu donošenja odluka u ovakvim osjetljivim slučajevima. Transparentnost i uključivanje svih relevantnih strana u proces su ključni za očuvanje povjerenja javnosti, ali i za sprječavanje bilo kakvih političkih manipulacija koje bi mogle imati dalekosežne negativne posljedice na politički život zemlje. Ovaj incident stoga postavlja pitanje o budućem funkcioniranju SIPA-e, ali i o mogućnosti usklađivanja njenih postupaka s principima ravnoteže i jednakosti koji su ključni za stabilnost Bosne i Hercegovine.
U slučaju poput ovog, važno je razmotriti i dugoročne posljedice koje ovakve odluke mogu imati na cjelokupni pravosudni sustav i političku stabilnost zemlje. Ako se nastavi s praksom koja dovodi u pitanje neutralnost i pravednost institucija poput SIPA-e, može doći do ozbiljnih političkih i društvenih podjela. Kritičari će tvrditi da ovakvi potezi ne samo da podrivaju povjerenje u agenciju, već i stvaraju osjećaj da je sigurnost zemlje podložna političkim pristranostima. Iako se SIPA u svom saopćenju fokusirala na sigurnosnu procjenu vezanu uz privođenje Milorada Dodika, izostanak Bošnjaka i Hrvata u timu koji je proveo procjenu može se interpretirati kao znak da agencija ne radi u najboljem interesu svih građana Bosne i Hercegovine. Ovakav razvoj događaja može dovesti do jačanja etničkih i političkih podjela, što bi moglo imati negativne posljedice za zemlju koja je već opterećena izazovima uspostavljanja trajne političke stabilnosti.
Takođe, važno je napomenuti da je pravda i nepristranost temelj svakog modernog pravosudnog sustava, a izostanak ravnoteže u angažiranju ključnih predstavnika svih naroda u Bosni i Hercegovini može dovesti do dugoročnih problema u izgradnji povjerenja među zajednicama. Ako se ne bude djelovalo na transparentan način, cijeli postupak može biti percipiran kao politički motiviran, čime se još dodatno ugrožava rad SIPA-e, ali i šire povjerenje u institucije koje bi trebale štititi interese svih građana. U takvim okolnostima, važno je da vlasti Bosne i Hercegovine odmah poduzmu korake kako bi osigurale da SIPA i druge slične agencije djeluju u skladu s principima ravnoteže, ravnopravnosti i profesionalnosti. Samo tada će moći povratiti povjerenje svih građana, a i međunarodne zajednice, koja pomno prati situaciju u BiH, te time osigurati dugotrajnu stabilnost i integritet zemlje.
