Na 12. zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u Mostaru, situacija je postala vrlo napeta kada je Sandro Jurković iz Pokreta Hum iznio prijedlog da se sa dnevnog reda sklonu sve tačke. Glavni razlog za ovaj prijedlog bila je činjenica da izaslanici nisu dobili materijale na vrijeme, što je Jurković smatrao neprihvatljivim i ponižavajućim. Nakon što je iznio svoje stavove, Jurković je podsjetio prisutne da je ovo pitanje već ranije upozoravao, tvrdeći da se ta praksa mora promijeniti. On je istaknuo da su prošle dvije godine, a da se ništa nije promijenilo. Njegovo izlaganje izazvalo je buru reakcija, uključujući zvižduke izaslanika, a predsjednik HNS-a, Dragan Čović, nije oklijevao i oduzeo mu riječ. Ovo je izazvalo pljesak među prisutnima, što je dodatno podgrijalo atmosferu.
Jurković je optužio vodstvo HNS-a, a posebno Čovića, da ne dopušta drugačija mišljenja unutar organizacije. „Vi ne želite da iko mimo vas danas izađe na ovu govornicu i da išta govori isključivo zato jer se ne slaže s onim što misli i govori vaš dragi vođa“, izjavio je Jurković, gledajući u Čovića. Njegove riječi naišle su na veliki otpor, a izaslanici su ga prekidali zvižducima. Čović je, međutim, smirenim tonom upozorio Jurkovića da iznese svoje stavove u okviru rasprave, naglašavajući da se ne smije prekršiti red. Ovaj incident je samo jedan od trenutaka koji su podigli tenzije unutar HNS-a, koji se, prema mišljenju mnogih, suočava sa unutrašnjim problemima i neslaganjima.
Tijekom zasjedanja, šest od 14 stranaka koje čine HNS odlučilo je bojkotirati skup, što je izazvalo još veću napetost u organizaciji. Stranke koje su odlučile ne prisustvovati su HRS, HDZ 1990, HNP, HDS, HSS i Ramska narodna stranka. Ove stranke su izrazile nezadovoljstvo prema radnoj dinamici rukovodstva HNS-a, posebno optužujući Dragan Čovića za pokušaj stvaranja političkog monopola kroz HDZ. Iako su se pojedine stranke povukle s ovog zasjedanja, Čović je izjavio da ne bi pridavao previše značaja ovom “buntu”. Smatra da HNS, unatoč ovim nesuglasicama, i dalje mora nastaviti sa svojim radom, usmjerenim ka zaštiti interesa hrvatskog naroda.
Iako je politička atmosfera na zasjedanju bila vrlo napeta, pozadina ovih nesuglasica duboko je ukorijenjena u borbi za političku moć unutar HNS-a. Iako se pred svima pojavio prizor neslaganja, na kraju je izaslanicima bilo jasno da su duboko podijeljeni u svojim stavovima prema vodstvu organizacije. Ove stranke koje su bojkotirale zasjedanje zapravo izražavaju nezadovoljstvo zbog smanjenog utjecaja u donošenju ključnih političkih odluka, što je, po njihovom mišljenju, postalo isključivo prerogativ HDZ-a. Problem se odnosi na monopolizaciju vlasti, što je izazvalo sumnje u pravičnost procesa unutar HNS-a. Prisutnost samo dijela političkih predstavnika na zasjedanju mogla bi dodatno dovesti u pitanje demokratičnost funkcioniranja ove organizacije, jer se čini da određeni akteri pokušavaju dominirati.
Sve ove napetosti unutar HNS-a odražavaju i šire političke turbulencije koje trenutačno pogađaju Bosnu i Hercegovinu. Veći broj stranaka iz HNS-a koje bojkotiraju zasjedanje, ujedno pokazuje i ozbiljan raskol među strankama koje su prethodno bile u savezu. Ovakvi potezi mogu imati dugoročne političke posljedice, jer su podjele unutar HNS-a odraz duboko ukorijenjenih nesuglasica između različitih političkih frakcija. Iako Čović pokušava smiriti situaciju, može se očekivati da će se unutar same organizacije nastaviti politička borba za dominantnu ulogu.
U zaključku, HNS se suočava s velikim izazovima unutar svoje organizacije, od nesuglasica među strankama pa do optužbi za monopolizaciju političke moći. Ovaj događaj nije samo interno pitanje HNS-a, već i širi politički problem koji se tiče stabilnosti koalicija u Bosni i Hercegovini. Bez obzira na to koliko se politički pritisak povećava, jasno je da bi HNS mogao imati problema u održavanju jedinstva i koherentnosti među svojim članicama.
