Pojavljivanje Nenada Stevandića, aktuelnog predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, u Beogradu, uprkos činjenici da je protiv njega pokrenut postupak od strane pravosuđa Bosne i Hercegovine, izazvalo je snažne reakcije i otvorilo brojna pitanja o funkcionalnosti domaćih institucija. Njegovo javno istupanje u glavnom gradu Srbije, bez straha i uz osmijeh, dodatno je potvrdilo slabost mehanizama koje BiH ima na raspolaganju kada se radi o provođenju zakona i zaštiti pravnog poretka.
Stevandić nije krio svoje prisustvo u Beogradu. Naprotiv, na društvenoj mreži X (bivši Twitter), objavio je fotografije sa tehničkim premijerom Srbije Milošem Vučevićem, pokazujući prepoznatljiv simbol tri prsta, što je u ovom kontekstu protumačeno kao provokacija i jasna politička poruka. Fotografije su snimljene s osmijehom i vedrim izrazom lica, sugerišući potpuno ignorisanje procesa koji se protiv njega vode u BiH.
Prema tvrdnjama novinara Slobodana Vaskovića, Stevandić je u Srbiju ušao putem graničnog prelaza Rača, koristeći automobil. Ova informacija, ako se potvrdi, otvara ozbiljna pitanja o propustima graničnih službi Bosne i Hercegovine, koje, prema važećim nalozima, moraju reagovati na pokušaje prelaska granice osoba pod istragom ili optužnicom.
U ovom slučaju posebno zabrinjava što se radi o već drugom istaknutom političaru iz Republike Srpske koji bez ikakvih problema napušta teritorij BiH i posjećuje Srbiju, iako protiv njega postoje otvoreni pravosudni procesi. Prvi takav slučaj bio je onaj s Miloradom Dodikom, a ponašanje institucija u oba slučaja pokazuje potpunu nemoć državnog aparata u suočavanju s političkim elitama koje ne priznaju autoritet države.
Skandal dodatno produbljuje činjenica da je Stevandić unaprijed najavio svoj odlazak u Beograd. Prošlog vikenda je javno obznanio da će prisustvovati skupu podrške predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, a u svojoj poruci upućenoj Vučiću iznio niz hvalospjeva:
-
Pohvalio je Vučića za očuvanje neutralnosti Srbije i nepriznavanje Kosova.
-
Istakao je njegov doprinos stabilnosti Republike Srpske kroz odbijanje da je “izda” uprkos pritiscima.
-
Istakao je Vučićevu odlučnost u jačanju Srbije na ekonomskom, vojnom i geopolitičkom planu.
-
Poručio je da “dobro zaslužuje uzvrat”, opravdavajući time svoj dolazak na skup.
Ova izjava, koja djeluje gotovo kao politički manifest odanosti, pokazuje sve dublje političko i emocionalno vezivanje rukovodstva Republike Srpske za vlasti u Beogradu, što dodatno podstiče zabrinutost u vezi sa suverenitetom Bosne i Hercegovine i njenim pravnim integritetom.
S druge strane, reakcije iz institucija BiH gotovo da nisu postojale. Granična policija, Tužilaštvo, pa čak i pravosudni organi, ostali su tihi. Takvo odsustvo reakcije produbljuje nepovjerenje javnosti u kapacitete države da zaštiti sopstveni poredak.
U ovako kompleksnoj situaciji, u kojoj se zakon krši na najvišem nivou, a pravosudni sistem ostaje nijem, otvara se prostor za:
-
Dalju političku destabilizaciju, jer se šalje poruka da su pojedinci iznad zakona.
-
Slabljenje državnih institucija, koje gube kredibilitet među građanima.
-
Povećanje tenzija između entiteta, s obzirom na političku pozadinu aktera i njihov otvoreni prkos.
-
Jačanje uticaja Srbije na unutrašnje procese u BiH, što dodatno komplikuje odnose u regiji.
Ponašanje Stevandića u ovom kontekstu ne može se posmatrati samo kao individualni čin – ono je dio šireg obrasca političkog ponašanja koji potkopava osnove pravne države. Javno demonstriranje prkosa i zloupotreba političkog položaja za lični imunitet, predstavlja direktan udar na vladavinu prava.
U konačnici, ovaj događaj mora poslužiti kao upozorenje za sve političke aktere i institucije BiH. Ako se dozvoli da osobe koje su pod istragom slobodno putuju, učestvuju na međunarodnim političkim skupovima i ismijavaju pravosudni sistem bez ikakvih posljedica, tada je jasno da je kriza povjerenja u državu i njene mehanizme dostigla vrhunac. Hitno je potrebno da institucije preduzmu konkretne korake, kako bi se sačuvao autoritet zakona, ali i spriječila dalja erozija državnog poretka.
U ovom trenutku, ključna odgovornost leži na tužilaštvu i pravosudnim organima da djeluju bez političkih pritisaka, kako bi se poslala jasna poruka da nijedan pojedinac – bez obzira na položaj – ne može biti iznad zakona. Samo dosljednim i odlučnim djelovanjem moguće je zaustaviti spiralu pravne nesigurnosti i reafirmisati principe suvereniteta, odgovornosti i institucionalne jednakosti unutar Bosne i Hercegovine.
