U posljednjih nekoliko dana pažnja političke javnosti Bosne i Hercegovine, ali i šire, usmjerena je na situaciju u vezi sa nalogom za hapšenje trojice visokopozicioniranih političkih lidera Republike Srpske. Informacije koje dolaze iz diplomatskih krugova, a koje su prenesene bh. zvaničnicima, dodatno su rasvijetlile poziciju Evropske unije po ovom pitanju, otklanjajući nagađanja o mogućoj direktnoj vojnoj intervenciji snaga EUFOR-a.
Naime, prema saznanjima do kojih je došao portal Istraga.ba, a koja su potvrđena iz više diplomatskih izvora, Evropska unija je jasno stavila do znanja da EUFOR neće provoditi nikakve operacije hapšenja Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Ova poruka prenesena je tokom nedavne posjete ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića Briselu, gdje je imao susret sa najvišim predstavnicima EU.
Tokom sastanka, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas otvoreno je izjavila da Evropska unija nije spremna koristiti EUFOR-ove trupe za hapšenje Milorada Dodika, naglasivši pritom da nisu spremni dovoditi u opasnost živote svojih vojnika. Njena izjava jasno je potvrdila stav EU – izbjegavanje direktne vojne konfrontacije na teritoriji BiH kada je riječ o ovom slučaju.
Ministar Konaković je na takav stav odgovorio diplomatski, rekavši kako niko ni ne očekuje da EUFOR preuzme direktnu odgovornost za hapšenje. Međutim, on je istakao da bi se mogla očekivati podrška EUFOR-a u smislu asistencije domaćim institucijama, konkretno kroz stvaranje sigurnosnih uvjeta za sprovođenje zakona, podsjetivši da su takvi slučajevi zabilježeni u prošlosti.
Zanimljivo je da na ove Konakovićeve opaske Kaja Kallas nije dala konkretan odgovor, ostavivši nejasno hoće li EUFOR eventualno pružiti asistenciju domaćim snagama ili će se potpuno distancirati od situacije.
Nakon povratka iz Brisela, Konaković je u javljanju za televiziju N1 dodatno pojasnio stav bh. vlasti. Potvrdio je da BiH vlasti nemaju očekivanje da bi EUFOR trebao da hapsi Milorada Dodika, podvukavši da EUFOR za takve akcije nema mandat niti bi trebao biti angažovan na taj način.
U pozadini ove situacije stoji nalog koji je prošle sedmice izdao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Taj nalog odnosi se na privođenje trojice ključnih političkih aktera iz Republike Srpske – Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Njih trojica su pod istragom zbog ozbiljnih optužbi o rušenju ustavno-pravnog poretka države. Međutim, iako je od izdavanja naloga prošlo više od deset dana, nijedan od njih nije priveden. Štaviše, Sud BiH im je odredio jednomjesečni pritvor te raspisao centralne potrage.
Situacija postaje još komplikovanija kada se u obzir uzme činjenica da su, uprkos potjernici, pripadnici MUP-a Republike Srpske odbili da uhapse pomenutu trojku, iako su po zakonima Bosne i Hercegovine na to obavezni. Kao dodatni apsurd navodi se slučaj Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS, koji je bez ikakvih prepreka prešao granicu između Srbije i BiH, iako je u sistemu Granične policije BiH postojao aktivan nalog za njegovo hapšenje.
Cijeli problem dodatno komplikuju i odluke vlasti Republike Srpske koje su usvojile set zakona kojima su efektivno zabranili djelovanje određenih državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji entiteta RS. Premda je Ustavni sud BiH donio odluku kojom su ti zakoni privremeno stavljeni van snage, vlasti Republike Srpske su ih nastavile primjenjivati djelimično, ignorišući odluke najvišeg pravosudnog tijela.
Za to vrijeme, ključna sigurnosna agencija, SIPA, kojoj je rad zvanično „zabranjen“ u RS-u, nije poduzela nijednu konkretnu akciju u tom entitetu. Upravo iz tog razloga, dio javnosti, kao i određeni politički predstavnici, javno su pozvali da se u proces uključi EUFOR, barem u vidu logističke podrške ili asistencije. Međutim, stav EU po tom pitanju ostaje nepromijenjen – hapšenje neće biti njihova misija, iako mogućnost asistencije bh. snagama nije zvanično odbijena.
Austrijski list Der Standard također je potvrdio da EUFOR, zapravo, od bh. vlasti nije ni dobio zvaničan zahtjev za asistenciju. Drugim riječima, domaće institucije još uvijek nisu pokrenule konkretnu akciju protiv trojice lidera Republike Srpske, iako su svi pravni preduslovi postavljeni.
Dakle, trenutna situacija otkriva nekoliko ključnih tačaka:
-
Evropska unija odbacuje mogućnost direktnog hapšenja Dodika i drugih zvaničnika.
-
EUFOR neće koristiti svoje snage u operacijama koje bi ugrozile sigurnost njihovih trupa.
-
Iako nije isključena asistencija, do sada nije podnesen ni službeni zahtjev bh. institucija ka EUFOR-u za takvu podršku.
-
Pravosudne odluke i centralne potjernice ostaju bez konkretne realizacije na terenu, zbog političkog otpora vlasti Republike Srpske.
Zaključno, ovaj slučaj jasno demonstrira kompleksnost političko-pravnog ambijenta Bosne i Hercegovine, u kojem međunarodni faktori izbjegavaju direktnu konfrontaciju, dok domaće institucije nalaze prepreke unutar samog sistema. Sve to ostavlja otvoreno pitanje kako će i kada eventualno biti riješen pravosudni spor oko lidera RS-a. Bez ozbiljne političke volje, ostaje neizvjesno hoće li zakoni biti sprovedeni ili će status quo potrajati.
