Zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, Sebija Izetbegović iz Stranke demokratske akcije (SDA), izazvala je veliku pažnju javnosti svojom objavom na društvenim mrežama povodom smrti pape Franje. U postu koji je objavila na Facebooku, Izetbegović je odala počast poglavaru Katoličke crkve, ističući njegove vrline i postignuća. Njen tekst bio je vrlo emotivan i pun poštovanja prema čovjeku koji je, prema njenom mišljenju, “dobar čovjek” koji je svoj život posvetio pomaganju drugima. Izetbegović je pozvala ljude da ga pamte po njegovoj veseloj i hrabroj prirodi, te da se uzdrže od dijeljenja njegovih fotografija iz vremena bolesti, već da dijele slike na kojima je bio zdrav i živahno nasmijan.
U postu, Sebija Izetbegović se osvrnula na papa Franju kao jednostavnu, ljubaznu i duhovitu osobu koja je, prema njenim riječima, hrabro zastupala prava migranata, borila se protiv korupcije, te se suosjećala s djecom i žrtvama zlostavljanja. Takođe, Izetbegović je istaknula kako je papa Franjo bio poznat po tome što je molio za zaustavljanje ratova i pomagao sirotinji. Zaključila je svoj post sa molitvom za smiraj njegove duše, govoreći da se dobri ljudi vraćaju svom Gospodaru, s nadom da će mu biti milostivo suđeno.
Međutim, uprkos njenim dobrim namjerama, objava je izazvala brojne negativne reakcije i kritike među njenim pratiteljima na društvenim mrežama. Mnogo ljudi je oštro osudilo njeno ponašanje jer kao muslimanka nije smatrala prikladnim odati počast poglavaru Katoličke crkve. Komentari su postali vrlo negativni, a neki od komentatora su otišli i korak dalje, nazivajući papu sotonistom i nevjernikom. Pojedini su, čak, sugerisali da Izetbegović nije trebala objaviti post, jer kako su rekli, “onaj koji pripisuje sina Milostivom ne zaslužuje milost”.
Dio komentara bio je zaista kritičan, pa su neki napisali:
-
„Doktorice, mnogo vas poštujem, ali ste zaboravili dodati nešto na ovaj citat: sotona i nevjernik“
-
„Vatikan je leglo sotonizma, pedofilije, svakog harama!“
-
„Draga gospođo Sebija, baš ste me razočarali. Ovo je užas! Kako možete moliti Milostivog da se smiluje nekome ko je pripisivao sina Allahu?“
Iako su neki komentari bili izuzetno oštri, postojali su i oni koji su stali u odbranu Izetbegović. Neki su smatrali da papa Franjo nije bio samo katolički lider, već i čovjek koji je svojim djelovanjem služio svim obespravljenim ljudima, bez obzira na njihovu vjeru ili nacionalnost. Ti komentatori su istakli kako je papa Franjo uvijek bio poznat po svom humanitarnom radu i nastojanju da poboljša svijet, čineći ga inspiracijom za sve ljude dobre volje.
S obzirom na podijeljene reakcije, post Sebije Izetbegović pokazuje duboku podjelu među ljudima, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje je religijska i politička situacija često vrlo osjetljiva. Muslimanska i katolička zajednica u BiH, iako dijele mnoge kulturne vrijednosti, često imaju različite pristupe religijskim pitanjima i načinima kako se odnose prema vođama drugih vjera.
Zastupnica Izetbegović, svojim javnim istupom, postavila je važnu tačku u ovoj debati, jer se postavlja pitanje kako muslimanski političari trebaju reagirati u situacijama kada su u pitanju vjerski lideri drugih religija. Je li ispravno odati počast lideru iz druge vjerske zajednice, koji ima različite teološke stavove, ili je to u suprotnosti s vlastitim vjerskim uvjerenjima?
Zaključno, objava Sebije Izetbegović otvara važnu diskusiju o granicama međureligijskog poštovanja i politiziranja vjerskih lidera. Iako je post s jedne strane bio iskren izraz poštovanja prema papi Franji, reakcije na njega pokazuju duboku podjelu među korisnicima društvenih mreža, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje se religija često spaja s nacionalizmom i političkom pripadnošću. U tom kontekstu, Izetbegović je pokazala da je svaki takav čin, koliko god bio pozitivan, potencijalno kontroverzan i podložan interpretacijama koje nadmašuju samo vjerske granice.
Na kraju, važno je napomenuti da reakcije na objavu Sebije Izetbegović odražavaju širu sliku o stanju intervjerske tolerancije i međureligijskog dijaloga u BiH. Iako su slični gestovi poštovanja i priznanja drugih vjerskih lidera u drugim zemljama često viđeni kao znak mira i uzajamnog poštovanja, u BiH, gdje su vjerske razlike duboko ukorijenjene, svaki takav čin može izazvati kontroverze. Ovaj incident također pokazuje da, uprkos naporima za izgradnju socijalne kohezije, religiijske razlike i politizacija vjerskih figura često mogu postati prepreke u postizanju međusobnog razumijevanja i pomirenja. Izetbegović je svojim postupkom zapravo otvorila prostor za dublje razmišljanje o tome kako se, u današnjem društvu, poštovanje i solidarnost trebaju manifestirati u svakodnevnoj praksi, bez obzira na vjeru, naciju ili političku pripadnost.
