Mudri Allah, dž.š., učinio je noć ciklusom odmora, smiraja, da bismo sakupili dovoljno energije za aktivnosti u toku dana. Spavanje je nužno radi očuvanja energije našeg mozga, regulira emocije, pospješuje procesuiranje informacija i jača našu memoriju i razumijevanje. Ljudi trebaju spavati da bi učvrstili pravila svojih kompleksnih društvenih života. Iako je središnji biološki sat smješten u mozgu, te uveliko diktira budnost i spavanje, važni su i drugi faktori.
„Ti reci: ‘Kažite mi vi, ako bi vas Allah do danja Sudnjeg trajnim učinio, koji bi vam bog, osim Allaha, noć da se u njoj smirite podario? Zar ne vidite vi? A iz milosti Svoje stvorio vam je noć i dan da se noći smiri i da za blagodatima Njegovim tragate i zahvalni budete.“ (El-Kasas, 72-73.)
Allah je noć učinio tamnom i mračnom. U noći, u prirodnom ambijentu više se sluša, kako bi se ljudi smirili, a svjetlost je stvorio za dan, a danju se više gleda, radi njihove aktivnosti i pokretljivosti, da bi stjecali Allahove blagodati, na što posredno i ajet ukazuje.
„I noć i dan Mi smo vama znacima učinili, pa znak noći uklanjamo, a znak dana vidljivim činimo, kako biste vi od Gospodra vašega blagodati tražili i kako biste broj godina i računanje vremena znali. I sve smo Mi pomno objasnili.“ (El-Isra, 12.)
„On je Taj koji vam je podario noć da se u njoj smirite i dan da vidite. U tome su doista znaci za ljude koji čuju!“ (Junus, 67.)
Onaj ko traga za znanjem mora shvatiti mudrost ovih navedenih ajeta – da je noć učinio za smiraj i san, a dan za rad i aktivnost. Ova rečenica ponovljena je tri puta: „Koji vam je stvorio noć da se smirite u njoj, i dan da vidite!“
Većina odraslih osoba spava između sedam i devet sati na dan, ali ima i onih koji odlično funkcionišu sa četiri, pet sati sna. Koliko je sna potrebno za naše zdravlje, pitanje je koje je dugo predmet rasprava, a kratki odgovor glasi: ovisi o dobi i spolu, ali i razlikama među pojedincima. Istraživanja pokazuju i to da se struktura i intenzitet sna mijenjaju ovisno o dobi. Primjerice, kod najmlađih prevladava san, taj san je veoma dubok, što vjerovato pomaže sazrijevanju mozga. Duboki san doprinosi plastičnosti neuronskih mreža, što pomaže usvajanju novih vještina. Kako starimo spavamo manje i provodimo manje vremena u dubokom snu. Istodobno, učenje novih vještina teže je nego u mladosti. Istraživanja na starijim osobama pokazuju da spavaju oko 7,5 sati, dok studije najdugovječnijih osoba otkrivaju da one spavaju između pet, šest ili sedam sati, ne više od toga.
Sunnet nas podučava da je pokuđeno spavati prije jacije – namaza, a i poslije jacije biti budan, osim radi nauke, korepetiranja ili općeg interesa. Omer ibn Hattab, r.a., pozivao je da se ne bude budan poslije jacije namaza, nego se ide na spavanje, kako bi muslimani bili spremni da ustanu na dobrovoljni noćni namaz. Ambiciozna duša programira svoj život na osnovu ranog spavanja i ranog buđenja, tj. ustajanja. Najbolje spavanje je tri sata prije ponoći, i korisnije je od sedam sati sna u toku dana.
„I onima koji budu govorili: ‘Naš Gospodaru! Mi zbilja vjerujemo, pa nam Ti grijehe naše oprosti i sačuvaj nas patnje u Vatri.’ I onima koji budu strpljivi, i istinoljubivi, i Allahu poslušni, i koji imetke budu dijelili, i oprost u osvit dana tražili!“ (Ali Imran, 16-17.)
Izvor: „Svijetli plan za marljivu dušu“
Autor: Salah Halidi
Za Akos.ba pripremila: Adela Kukić
