Od završetka rata 1995. godine, Bosna i Hercegovina je održavala krhku ravnotežu koja je bila pomno praćena kako unutar zemlje, tako i na međunarodnoj sceni. Međutim, posljednje akcije i izjave Milorada Dodika, lidera bosanskih Srba i predsjednika Republike Srpske, ukazuju na ozbiljnu prijetnju toj ravnoteži. Dodik, koji već dugo zagovara separatizam, nedavno je najavio da je spreman “privesti to kraju”, što se interpretira kao prijetnja otcjepljenjem Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Ova eskalacija se desila nakon presude Suda BiH, koji je osudio Dodika na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika Ujedinjenih nacija, Christiana Schmidta.
Presuda Suda BiH i njen ishod – Dodikova kazna i zabrana obavljanja javnih funkcija na šest godina – samo su pogoršali situaciju. Schmidt, kao visoki predstavnik, ima široke ovlasti koje uključuju donošenje zakona i njihovih izmjena, a Dodik ove ovlasti dugo smatra neprihvatljivima. Dodik već godinama osporava legitimitet Schmidta, i javna vrijeđanja postala su njegova praksa, što dodatno pogoršava političku klimu.
Posljednja eskalacija je izazvana usvajanjem prijedloga u Narodnoj skupštini Republike Srpske, prema kojem državne institucije BiH, uključujući pravosuđe i policiju, gube nadležnosti na teritoriji ovog entiteta. Dodik je pozvao bosanske Srbe koji rade u institucijama zajedničkih organa BiH da se priključe administraciji Republike Srpske, što je izazvalo reakciju Tužilaštva BiH koje je pokrenulo istragu zbog napada na ustavni poredak zemlje. Ovi koraci predstavljaju ozbiljan korak prema secesiji i daljoj destabilizaciji Bosne i Hercegovine.
Tijekom posljednjih mjeseci, Dodik je također najavio usvajanje novih zakona koji bi omogućili jačanje samostalnosti Republike Srpske. Zakon o „zaštiti ustavnog poretka“ i nacrt novog ustava Republike Srpske postavljaju temelje za dalji separatizam. Ovaj ustav, prema prijedlogu, podrazumijeva da bi Republika Srpska postala “država srpskog naroda i svih građana”, s pravom na samoodređenje. Tu su i odredbe koje omogućuju osnivanje vlastite vojske i sklapanje saveza sa susjednim državama ili drugim savezima, posebno s Srbijom. Ove mjere su označene kao ozbiljan pokušaj jačanja veza s Rusijom, što dodatno komplicira političku situaciju.
Politički analitičari, poput Veldina Kadića, upozoravaju na ozbiljne sigurnosne prijetnje koje ova situacija nosi. On naglašava da trenutna kriza predstavlja najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu od završetka rata. Također, Evropa prati razvoj događaja s velikom zabrinutošću, jer bi svaki daljnji korak prema separatizmu mogao imati ozbiljne posljedice za cijeli Balkan. U svjetlu ovih događanja, potencijalna destabilizacija Bosni i Hercegovini postavlja novi izazov za međunarodnu zajednicu.
Podsjetimo, rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, izazvao je gotovo 100.000 žrtava, a Dejtonski mirovni sporazum je uspostavio podjelu zemlje na dva entiteta – Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Ovi entiteti povezani su slabim zajedničkim institucijama sa sjedištem u Sarajevu, a sada se čini da bi Republika Srpska mogla krenuti putem potpunog otcjepljenja.
U zaključku, trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini je vrlo delikatna, a prijetnja separatizma koju predvodi Dodik stvara ozbiljnu prijetnju stabilnosti zemlje. Ako se nastavi ovim putem, može doći do daljnje eskalacije koja bi mogla imati ozbiljan utjecaj na sigurnost i međunarodne odnose na Balkanu. Ova situacija ostaje pod budnim okom međunarodnih vlasti, a rješenje ovog problema zahtijeva politiku pomirenja i intervenciju koja će se temeljiti na demokratskim načelima.
S obzirom na sve ove okolnosti, jasno je da trenutni politički kurs Milorada Dodika prijeti ozbiljnim posljedicama za Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko se situacija ne smiri, postoji velika mogućnost da dođe do dalje destabilizacije koja bi mogla utjecati ne samo na unutrašnje odnose unutar BiH, već i na cijeli region Balkana. Evropska unija, kao i međunarodna zajednica, morat će zauzeti čvršći stav i poduzeti korake kako bi spriječila eskalaciju i sačuvala teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine. Ako se ne pronađe političko rješenje koje će zadovoljiti sve strane i osigurati stabilnost, Bosna i Hercegovina bi mogla postati poprište novih političkih sukoba koji bi imali dugoročne negativne posljedice za čitavu regiju.
