Logor HVO-a Heliodrom u Mostaru bio je jedan od najzloglasnijih tokom proteklog rata u BiH, a bio je otvoren od septembra 1992. do aprila 1994. godine
Skrivanje mjesta stradanja i pokušaj prekrajanja historije. Tim riječima nekadašnji logoraš Emir Hajdarović iz Mostara objašnjava namjeru izgradnje muzeja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u tom gradu na jugu Bosne i Hercegovine, piše Radio Slobodna Evropa.
Muzej bi trebao biti otvoren u kasarni “Stanislav Baja Kraljević” u mostarskom naselju Rodoč, uz sufinanciranje Ministarstva odbrane BiH.
Radi se o prostoru u kojem se, prema tvrdnjama bivših logoraša, nalazio centralni zatvor logora Heliodrom, u koji su pripadnici HVO-a zatvarali Bošnjake tokom ratnih devedesetih.
“Muzej otvaraju u zgradi koja je sinonim za stradanja. Cilj je da se nakon određenog vremena sve zaboravi i da se takvim mjestima da druga funkcija”, kaže Hajdarović.
Logor HVO-a Heliodrom u Mostaru bio je jedan od najzloglasnijih tokom proteklog rata u BiH, a bio je otvoren od septembra 1992. do aprila 1994. godine.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju je u novembru 2017. godine, zbog zločina 90-ih godina prošlog stoljeća, pravomoćno osudio lidere tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora. U presudi se spominje i osnivanje logora za bošnjačke civile.
Haški sud je za zločine počinjene na Heliodromu osudio i pripadnike Kažnjeničke bojne HVO-a – Mladena Naletilića na 20 godina zatvora i Vinka Martinovića, na 18 godina zatvora.
Sud BiH osudio je prvostepeno 24. februara ove godine trojicu bivših pripadnika HVO-a. Tom presudom je Nedžadu Tinjku izrečena kazna od 13 godina zatvora, Jure Kordić je osuđen na tri godine, a Dražan Lovrić na jednu godinu zatvora.
Tužilaštvo BiH ih je teretilo za progon i zlostavljanja bošnjačkog stanovništva Mostara te zatvaranje u logore među kojima je i Heliodrom.
Više od 300 dana u logoru
Mostar je tokom devedesetih godina prošlog vijeka bio poprište žestokih sukoba između Armije Republike BiH i HVO-a.
Heliodrom je jedan od desetak logora koje je, prema evidenciji Udruženja logoraša Mostar, tada formirala samoproglašena Hrvatska republika Herceg-Bosna.
Bila je to paradržavna tvorevina od 1991. do 1994. godine koju su osnovali Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i HVO, a koja je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma u februaru 1994. godine.
Prema podacima mostarskih logoraša, kroz Heliodrom je prošlo oko deset hiljada stanovnika Mostara, uključujući i građane bošnjačke i srpske nacionalnosti iz drugih dijelova BiH.
Hajdarović je, kao 21-godišnjak, bio zatvoren 309 dana u logorima HVO-a na području Hercegovine.
Najviše vremena, proveo je 1993. u Heliodromu, gdje je u samici bio zatvoren 48 dana.
“Najteže od svega je bilo shvatiti da je vaše ljudsko dostojanstvo pogaženo i koliko ljudsko zlo može dosegnuti”, ističe Hajdarović.
Gotovo tri decenije nakon rata, duboke nacionalne podjele prisutne su na gotovo svakom koraku u Mostaru, a najava otvaranja muzeja na mjestu nekadašnjeg logora je dodatno podigla tenzije.
“Susrećem u gradu čuvare iz tog logora, pošto je kod nas pravosuđe zakazalo po pitanju procesuiranja. Država, također, nije učinila ništa da pomogne logorašima, a sada imamo i otvaranje ovog muzeja”, ističe Hajdarović.
Ko financira muzej?
Reakcije i osude bivših mostarskih logoraša dolaze nakon što je izgradnju muzeja HVO-a u Mostaru krajem februara najavio Slaven Galić, zamjenik ministra odbrane BiH.
Galić je 27. februara posjetio kasarnu “Stanislav Baja Kraljević”, gdje je razgovarao sa pripadnicima Prvog pješadijskog puka Oružanih snaga BiH. Tokom sastanka je rečeno da se “nakon višegodišnjih priprema započelo sa radovima na vojnom muzeju”, saopćilo je Ministarstvo odbrane.
Nakon posjete, pojedini mediji u BiH objavili su kako je Galić izjavio da će “Ministarstvo u naredne tri godine uložiti 540.000 maraka za muzej u Mostaru, i to po 180.000 maraka za svaku godinu”, kao i da će ista sredstva biti na raspolaganju za druge dvije pukovnije Oružanim snagama BiH.
Galić nije odgovorio na upit RSE za razgovor o medijskim napisima i o njegovoj navodnoj izjavi o financiranju vojnih muzeja.
Tri muzeja za tri vojske
Jedinstvene Oružane snage BiH formirane su početkom 2006. godine, nakon reforme obrambenog sektora BiH i i prenosa nadležnosti u oblasti odbrane sa entitetskih na državni nivo.
U sastavu Oružanih snaga BiH danas su i tri nacionalna puka koja slijede tradicije Armije RBiH, HVO-a i Vojske RS.
Godišnji vojni budžet BiH iznosi oko 280 miliona maraka (140 miliona eura), a važeći propisi, među ostalim, predviđaju formiranje muzeja posvećenih nekadašnjim vojskama.
Uz muzej u Mostaru, Ministarstvo odbrane je dužno sufinancirati muzeje Armije RBiH u Tuzli i Vojske Republike Srpske u Banjaluci.
Ministar odbrane Zukan Helez kazao je za RSE da se radi o ranijim odlukama i zakonskim rješenjima, donesenima u vrijeme dok nije bio na ministarskoj poziciji.
No, nije mogao odgovoriti na pitanje u kojoj je fazi otvaranje muzeja i koliko će to “opteretiti” državni budžet. Kazao je tek da “ništa još nije izdvojeno, jer državni budžet za ovu godinu nije usvojen”.To sa muzejima je već potpisano i ja tu ne mogu ništa, ruke su mi vezane. Mogu da ne prebacim nikome stavku koja se odredi budžetom, a ako to uradim onda meni ide krivična prijava”, ističe Helez.
Govoreći o lokaciji budućeg muzeja HVO-a u Mostaru, on je ponovio da je sve određeno u madatima njegovih prethodnika.
“Meni su u tom logoru bili članovi porodice i ako bi neko imao nešto protiv, to sam ja. No, s lokacijom veze nemam. Imam samo odluku gdje piše Rodoč-Mostar, a nigdje se ne navodi Heliodrom”, kazao je Helez za RSE.
Sifet Podžić, kojega je Helez naslijedio na poziciji ministra odbrane nakon Općih izbora u BiH u oktobru 2022., za RSE nije bio raspoložen za izjavu o vojnim muzejima.
Na razgovor za RSE nije pristala ni Marina Pendeš, koja je na ministarskoj poziciji bila do kraja 2019. godine. U kratkoj poruci je napisala da je “sve u skladu sa Zakonom i odlukama, te da Ministarstvo odbrane BiH ima podatke o budžetskim izdvajanjima”.
Donacije za muzeje
Mirko Okolić, zamjenik državnog ministra odbrane u proteklom mandatu, kazao je za RSE da, prema njegovim informacijama, muzeji u Tuzli i Banjaluci još nisu završeni.
Kada su u pitanju muzejske lokacije, kasarna Dubrava u Tuzli i kozara u Banjaluci do sada nisu bile sporne.
“U Mostaru sad trebaju donijeti odluku da li je to trebalo tu ili negdje drugo. Bošnjaci je osporavaju, no nema mehanizma da se to zaustavi”, kazao je Okolić.
Okolić tvrdi da budžetska izdavajnja za muzeje, koji baštine tradiciju tri vojske, ne bi trebali biti veliki iako nije mogao precizirati o kojim se iznosima radi.
Kako je rekao, veći dio financiranja trebao bi se odnositi na donacije pojedinaca, udruženja i nižih nivoa vlasti.
To potvrđuje i Lazar Martinović, predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a.
Kako ističe, početni radovi izgradnje muzeja HVO-a u Mostaru trebali bi biti financirani donacijom. On je za RSE potvrdio da je za te namjene donirano 250.000 maraka (oko 125.000 eura), te da nema ništa sporno u lokaciji na kojoj će muzej biti otvoren.
“Samo mogu reći da ima pravo svako donirati sredstva, a ovo je donacija su inicijalna sredstva naše udruge. Ne zna se koliko će sve koštati. Podržavamo da to na istim principima urade za muzeje Vojske RS i Armije RBiH”, kazao je on.
Članovi udruženja logoraša iz Mostara obilježit će 19. marta 29. godišnjicu početka raspuštanja logora Heliodrom. Pristup području nekadašnjeg zatvora, na kojem je danas smješteno i Sveučilište u Mostaru, proteklih godina im je bio onemogućen, pa su cvijeće u čast stradalih ostavljali na ulaznoj kapiji.
U logorima širom BiH, tokom rata od 1992. do 1995. godine, ubijeno je 20.000 osoba, a oko 55.000 je preživjelo najstrašnije torture, pokazuju podaci Saveza logoraša BiH.
