Ratko Mladić sa UN-ovim trupama u Srebrenici 12. jula 1995.
FOTO: GETTY IMAGES
Ratko Mladić, osuđen za naredbu pogubljenja više od 8.000 muškaraca i dječaka iz Srebrenice, 25. godišnjicu genocida provest će u ćeliji u Hagu, gdje je proveo posljednjih devet godina.
Četvrt vijeka od Srebrenice, svijet se navikao na zločine. Masovna ubistva u Siriji ili u Jemenu više nisu tako važne vijesti. Kina je zatvorila više od milion muslimanskih Ujgura i prisilno provela kontracepciju, sterilizaciju i abortus na njih.
Prije tri godine Mladić je osuđen za genocid u Srebrenici, u kojem su muškarci i tinejdžeri, zarobljeni kad je on 1995. komandovao napadom na ono što je trebalo da bude sigurno područje UN-a.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) također ga je proglasio krivim po pet tačaka zločina protiv čovječnosti i četiri za ratne zločine i etničko čišćenje, bombardovanje i snajperske napade na opkoljeno Sarajevo i držanje mirovnih snaga UN-a kao taoce. Žalbeno vijeće sada je u trci sa zdravljem 77-godišnjeg osuđenika kako bi pravni postupak bio završen dok je još živ.
Još četrnaest bosanskih Srba i zvaničnika osuđeno je za svoj udio u srebreničkom genocidu, uključujući vođu separatista bosanskih Srba Radovana Karadžića.
EU je oformila poseban sud za Kosovo, koji je prošlog mjeseca objavio optužbe protiv predsjednika Hašima Tačija i drugih, za zločine počinjene kada su predvodili Oslobodilačku vojsku Kosova.
Niz sudova oformljen je kako bi se masovne ubice privele pravdi. Ali UN se također potrudio da pronađe načine kako spriječiti genocid. Princip „odgovornosti za zaštitu“ razvijen je nakon genocida u Bosni i Ruandi, a službeno je usvojen 2005. godine. U njemu je navedeno da je međunarodna zajednica dužna intervenisati ako država ne zaštiti svoj vlastiti narod.
Na ovo načelo pozivala se rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a iz 2011. godine, koja je pružala pravnu osnovu za vojnu intervenciju u Libiji, uglavnom radi zaštite stanovništva Bengazija od snaga Muammara Gadafija. No, princip „odgovornosti za zaštitu“ je propao još u svom začetku. SAD, Velika Britanija i Francuska su vršile pritisak sve dok Gadafi nije svrgnut: Rusija, koja se suzdržala od rezolucije, tvrdila je da je prepuštena prisvajanju promjene režima i obećala da se više neće zavaravati.
Gadafijevo ubistvo od strane mafije i libijska fragmentacija označili su konačan kraj ere za globalni odgovor na ratne zločine. Vladimir Putin vratio se u predsjedništvo godinu dana nakon intervencije Libije i usmjeravao Rusiju na sve konfrontabilniji put protiv zapada. Arapsko proljeće pretvorilo se u krvoproliće u Siriji, Kina je pod Xi Jinpingom postala sve represivnija i agresivnija na svjetskoj sceni, a Donald Trump, koji prezire multilateralne institucije svih oblika, pobijedio je na američkim predsjedničkim izborima 2016. godine. avaz.ba
