Ministar trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Staša Košarac, iznio je svoje stavove o inicijativi opozicije u Republici Srpskoj koja predlaže premještanje sjedišta Apelacionog odjeljenja Suda BiH u Istočno Sarajevo. Košarac smatra da ovaj prijedlog nije u interesu same Republike Srpske, već predstavlja, kako je naveo, političku potrebu Sarajeva. Prema njegovim riječima, opozicija zapravo ne radi u interesu Republike Srpske, već ispunjava zahtjeve Sarajeva, koje želi premjestiti Apelaciono odjeljenje bliže Sudi BiH, čime bi se, kako tvrdi Košarac, omogućio kontinuirani uticaj međunarodne zajednice i određenih ambasada na pravosudni sistem.
Košarac je naglasio da su ovi prijedlozi i zahtjevi opozicije zapravo oblik politikantskog djelovanja i da je situacija postala nepodnošljiva zbog stalnog miješanja u unutrašnje poslove Republike Srpske. Na svom Instagram profilu, Košarac je poručio da opozicija očigledno ne razumije pravu prirodu problema, osim što slijepo podržava zahtjeve Sarajeva. Naglasio je da je, nakon svega što je prošlo, dovoljno bilo “petljavine” i lažnog patriotizma kad su u pitanju Istočno Sarajevo i Republika Srpska.
Jedan od ključnih problema koji Košarac vidi u ovoj inicijativi je proširenje nadležnosti Suda BiH. On se protivi novim prijedlozima zakona koji omogućavaju Sudu BiH da se bavi imovinskim sporovima i izvršnim postupcima. Smatra da bi takve nadležnosti dovele do napada na imovinu Republike Srpske i da su ti prijedlozi apsolutno neprihvatljivi. Zbog svega ovoga, Košarac smatra da Narodna skupština Republike Srpske treba donijeti konačan stav o ovom pitanju i izjasniti se o prihvatljivosti tih prijedloga zakona.
Pored toga, Košarac se protivi i prijedlogu koji se odnosi na krivičnu nadležnost Suda BiH. Prema trenutnom prijedlogu, Sud BiH bi bio nadležan za suđenje u prvostepenom postupku za krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH i drugim zakonima na nivou države. Košarac smatra da bi ovo bilo neprihvatljivo, jer zakonodavna vlast na nivou BiH treba da bude isključivo odgovorna za donošenje zakona, a ne da Sud BiH sudi po zakonima koje nisu usvojili zakonodavni organi u BiH. Prema njegovim riječima, zakoni koje donese Parlamentarna skupština BiH trebaju biti osnov za svaku sudsku odluku, jer samo ta institucija ima nadležnost da donosi zakonodavne akte na nivou države.
U svjetlu svega što se dešava, Košarac smatra da se blokade europskog puta Bosne i Hercegovine nastavljaju. Prema njegovim tvrdnjama, ovo je još jedan pokušaj političkog pritiska koji prijeti stabilnosti Republike Srpske. Također, ostaje pitanje kako će se dalje ponašati Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, koji je, prema Košarčevim riječima, još uvijek uz Dodika, unatoč svim blokadama koje dolaze od strane SNSD-a.
Košarac je uvjeren da će politički partneri, poput Čovića, morati donijeti jasan stav prema ovim zakonodavnim prijedlozima, a da će izgovori za daljnje blokade biti razotkriveni. Iako se Dodik i Čović nalaze u savezništvu, Košarac smatra da će biti teško održati tu politiku kada se suoče sa stvarnim problemima vezanim za državne zakone i nadležnosti, koji, po njegovom mišljenju, nisu u interesu ni Republike Srpske ni njezinih građana.
Na kraju, ovaj spor odražava duboke političke podjele koje postoje unutar Bosne i Hercegovine. S jedne strane, Republika Srpska vidi ove prijedloge kao prijetnju svojoj autonomiji, dok s druge strane, opozicija i političko Sarajevo nastoje provesti promjene koje će, kako oni smatraju, donijeti stabilnost i napredak na nivou države. Ove nesuglasice i dalje izazivaju tenzije u političkom životu zemlje i otvaraju pitanje kako će Bosna i Hercegovina uspjeti naći konsenzus o ključnim pitanjima za svoj europski put.
S obzirom na sve političke napetosti koje proizlaze iz ovih prijedloga i zakonskih promjena, pitanje europskog puta Bosne i Hercegovine ostaje i dalje u fokusu. Dok jedni insistiraju na očuvanju suvereniteta Republike Srpske, drugi tvrde da je reforma pravosudnog sistema i harmonizacija zakona nužna za napredak zemlje na putu prema Europskoj uniji. Blokade koje dolaze sa svih strana ukazuju na duboke političke razlike koje ometaju konsenzus, čineći proces integracije Bosne i Hercegovine u EU još složenijim. U narednim mjesecima biće ključno vidjeti kako će se ove političke razlike razriješiti, jer je jasno da svaki korak prema budućoj stabilnosti i integraciji zemlje zahtijeva kompromis između različitih interesa, što bi moglo biti teško postići s obzirom na trenutne okolnosti.
