Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, danas je započeo sastanak s predstavnicima međunarodne zajednice, uključujući šefa Delegacije Evropske unije (EU) u BiH, Luigija Soreca, ambasadore zemalja članica EU koji su akreditirani u BiH, te komandanta Evropskih snaga (EUFOR) u BiH, general-majora Florina-Marianu Barbua. Sastanak se održava u kontekstu aktualnih političkih i pravnih događanja u Bosni i Hercegovini, a tema razgovora je, kako se čini, vezana uz novonastalu političku krizu izazvanu posljednjim zakonskim izmjenama koje je donio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Jedan od ključnih trenutaka koji je prethodio ovom sastanku jest predaja apelacija Ustavnom sudu BiH u 10 sati, koje se odnose na sporne zakone koje je nedavno donio Dodik. Ovi zakoni izazvali su ozbiljan politički skandal jer se smatra da narušavaju temeljne ustavne principe Bosne i Hercegovine, a njihovom primjenom dolazi do ozbiljnog ugrožavanja pravne i političke stabilnosti zemlje.
Konkretno, Dodik je potpisao nekoliko ključnih zakona, među kojima se izdvaja:
- Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH – Ovaj zakon de facto znači da se zabranjuje rad institucijama na državnom nivou, kao što su Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te druge važne institucije koje djeluju u skladu s državnim zakonodavstvom.
- Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske – Ovaj zakon omogućava RS-u kontrolu nad pravosudnim institucijama, čime se ruši jedinstvena pravosudna struktura na razini BiH.
- Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske – Ovaj zakon uvodi izmjene koje se odnose na kaznene sankcije za određene prekršaje, čime se dodatno otežava primjena zakonodavstva na državnoj razini.
- Zakon o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija – Ovaj zakon uvodi strože mjere nadzora i kontrole nad radom neprofitnih organizacija, što može imati dalekosežne posljedice po organizacije koje djeluju u BiH.
Ovi zakoni izazvali su brojne reakcije, a najviše zabrinutosti izazvao je smjena pravosudnih vlasti BiH na teritoriju Republike Srpske, što se u političkom kontekstu tumači kao državni udar. Milorad Dodik svojim potpisima na ove zakone zapravo je poduzeo korake koji su direktno usmjereni protiv državnih institucija, što se smatra jasnim napadom na ustavni poredak BiH.
Nakon što su zakoni potpisani, objavljen je Službeni glasnik RS, u kojem su ukazi o proglašenju zakona postali službeni, čime su stupili na snagu. Ova odluka izazvala je zabrinutost u političkim i pravnim krugovima, jer se smatra da Dodik na ovaj način otvoreno isključuje državni okvir i stvara paralelne institucije koje funkcionišu samo na entitetskoj razini. Takvi potezi dodatno polariziraju političku situaciju, stvarajući novu krizu u zemlji.
Sastanak koji je danas održan u Sarajevu, u kojem su sudjelovali Bećirović i međunarodni predstavnici, ima za cilj iznalaženje odgovora na aktualnu situaciju. Iako nije iznosi specifične prijedloge, jasno je da je međunarodna zajednica zabrinuta zbog trenutnih dešavanja, te je potrebno naći rješenja koja bi osigurala stabilnost i pravnu usklađenost u BiH.
U ovom kontekstu, najvažniji aspekti koji se raspravljaju u vezi s ovom krizom uključuju:
- Pravni okvir – Kako će međunarodna zajednica i domaće institucije odgovoriti na donošenje zakona koji su u suprotnosti s temeljnim zakonima BiH?
- Politika – Kakve će političke posljedice imati ove odluke, i hoće li doći do daljnjeg polariziranja političkih stranaka unutar BiH?
- Sigurnost i stabilnost – Koliko će ove odluke utjecati na sigurnost i stabilnost zemlje, s obzirom na potencijalne trvenja između entiteta i državnih vlasti?
Ovi zakoni, uz političke posljedice, također mogu imati ozbiljan utjecaj na pravnu sigurnost građana BiH, jer dolazi do podjele između entitetskog i državnog zakonodavstva, što može otežati svakodnevno funkcioniranje pravnih procedura i institucija.
U zaključku, kriza koja se razvija u BiH predstavlja ozbiljan test za stabilnost zemlje, kako unutar njenih granica, tako i prema međunarodnoj zajednici. Pitanje ostaje hoće li se pronaći kompromis ili će doći do daljnjeg političkog sukoba, koji bi mogao dodatno destabilizirati političku situaciju. U svakom slučaju, važno je da institucije BiH ostanu jedinstvene i da se pridržavaju ustavnih načela, kako bi se sačuvala pravna i politička stabilnost zemlje.
