Republika Srpska suočava se s ozbiljnom demografskom krizom koja prijeti stabilnosti i budućnosti ovog bh. entiteta. Nedavni podaci o natalitetu i migracijama ukazuju na alarmantne trendove koji zahtijevaju hitnu reakciju vlasti i društva.
Prema najnovijim informacijama, u posljednja 24 sata u porodilištima Republike Srpske rođene su samo četiri bebe u Banjoj Luci, te po jedna u Zvorniku, Prijedoru i Bosanskoj Gradišci. Zabrinjavajuće je da u isto vrijeme nije bilo poroda u porodilištima u Doboju, Nevesinju, Trebinju, Bijeljini, Foči i Istočnom Sarajevu. Ova brojka od sedam novorođenih za jedan dan predstavlja najniži broj rođenih u jednom danu u povijesti entiteta, što je ozbiljan pokazatelj demografske katastrofe .
Demografski stručnjaci već godinama upozoravaju na negativne demografske trendove u Republici Srpskoj. Od 2002. godine, broj novorođenih djece kontinuirano opada, dok broj umrlih raste. Prošle godine, u Republici Srpskoj rođeno je 9.227 djece, dok je umrlo 14.136 osoba, što znači da je entitet izgubio oko 5.000 stanovnika zbog negativnog prirodnog priraštaja . Također, broj učenika u osnovnim školama smanjio se za više od 11.000 u posljednjih deset godina, a broj prvačića opao je za 1.600, što dodatno potvrđuje pad nataliteta i starenje stanovništva.
Jedan od ključnih faktora koji doprinosi demografskoj krizi je iseljavanje mladih ljudi u inozemstvo u potrazi za boljim životnim uvjetima. Prema podacima, u posljednjih deset godina, više od 100.000 ljudi napustilo je Republiku Srpsku, a mnogi od njih su visokoobrazovani mladi ljudi koji su emigrirali u zemlje poput Njemačke, Austrije i Švicarske . Ovaj odlazak radne snage dodatno pogoršava ekonomsku situaciju i smanjuje broj potencijalnih roditelja, što negativno utječe na natalitet.
S obzirom na ove zabrinjavajuće trendove, demografi i ekonomski stručnjaci preporučuju hitne mjere za poboljšanje demografske slike Republike Srpske. Među predloženim mjerama su:
-
Povećanje financijske podrške porodicama, uključujući porezne olakšice za roditelje i subvencije za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji.
-
Ulaganje u obrazovni sustav, posebno u predškolske ustanove, kako bi se stvorili uvjeti za odgoj i obrazovanje djece.
-
Implementacija migracijske politike koja bi privukla mlade ljude da ostanu u entitetu, uključujući stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje životnih uvjeta.
-
Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti, kako bi se smanjio broj umrlih i povećala kvaliteta života stanovništva.
Bez hitne implementacije ovih mjera, demografska situacija u Republici Srpskoj će se i dalje pogoršavati, što će imati dugoročne negativne posljedice po ekonomski i društveni razvoj entiteta. Vlasti moraju prepoznati ozbiljnost ovog problema i poduzeti konkretne korake kako bi osigurale održivost i prosperitet Republike Srpske u budućnosti.
Demografska kriza u Republici Srpskoj nije samo statistički problem; to je pitanje budućnosti ovog bh. entiteta. Ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere, postoji ozbiljna prijetnja da će Republika Srpska nastaviti gubiti stanovništvo, što će dodatno oslabiti njezinu ekonomsku i političku poziciju. Stoga je od ključne važnosti da se ovaj problem shvati ozbiljno i da se odmah počnu implementirati mjere koje će omogućiti održiv razvoj i stabilnost entiteta.
Osim institucionalnog odgovora, ključnu ulogu u prevazilaženju ove demografske krize ima i društvena svijest. Potrebno je razvijati kulturu koja podržava porodicu, naglašava važnost ostanka u zemlji i prepoznaje vrijednost mladih kao temelja budućnosti. Mediji, obrazovne ustanove, vjerske zajednice i civilni sektor moraju zajedno djelovati u afirmaciji pozitivnih vrijednosti, solidarnosti i zajedničke odgovornosti za društveni opstanak. Bez uključivanja cijelog društva, svaki pokušaj institucionalne reforme ostat će ograničen i nedovoljan da preokrene negativne trendove koji prijete da Republiku Srpsku dovedu do tačke bez povratka.
