U Bosni i Hercegovini sve je veći fokus javnosti i institucija usmjeren ka Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), a posebno na njen Upravni odbor, čiji se rad sve češće dovodi u pitanje. Povod za najnoviju seriju aktivnosti jeste zakazano nastavak javnog saslušanja, koje će se održati 16. aprila 2025. godine, a organizuje ga Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ova sjednica je direktni nastavak pokušaja da se dobije jasna slika o (ne)provođenju zakonskih akata u okviru djelovanja ove ključne državne institucije.
Javno saslušanje, koje je već imalo svoju prvu fazu 11. aprila 2025. godine, imalo je za cilj da rasvijetli niz nepravilnosti i zanemarivanja zakonskih obaveza koje se već neko vrijeme prebacuju na teret UIO i njenog Upravnog odbora. Na tadašnjoj sjednici su se odazvali neki od ključnih aktera u instituciji, uključujući:
-
Zorana Tegeltiju, direktora UIO BiH,
-
Svjetlanu Perković i Elvira Muminovića, pomoćnike direktora,
-
Zijada Krnjića, jednog od članova Upravnog odbora.
Međutim, većina članova Upravnog odbora, uključujući predsjedavajućeg Srđana Amidžića, kao i članove Zoru Vidović i Tonija Kraljevića, nije se pojavila na poziv za saslušanje. Iz tog razloga Komisija je donijela odluku da ponovo pozove te iste osobe kako bi se omogućilo cjelovito razmatranje pitanja odgovornosti unutar UO UIO BiH.
Glavni razlog zbog kojeg su pokrenuta ova saslušanja odnosi se na neprovođenje odluka Zastupničkog doma PSBiH. Posebno je u fokusu ostala inicijativa kojom se zahtijeva da Upravni odbor hitno angažuje nezavisnu vanjsku revizorsku firmu, čiji bi zadatak bio da:
-
Pregleda rad Uprave za indirektno oporezivanje BiH;
-
Utvrdi razloge zbog kojih ova institucija ne postupa u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima BiH;
-
Analizira zašto se preporuke Ureda za reviziju institucija BiH ne provode u praksi.
Cilj saslušanja nije samo ukazivanje na eventualne propuste, već uspostavljanje mehanizama odgovornosti i transparentnosti u radu institucija koje upravljaju velikim javnim prihodima. Upravo zato je ponovni poziv Amidžiću, Vidović i Kraljeviću značajan – bez njihovog uvida i odgovora, neće biti moguće utvrditi puni kontekst i potencijalne razloge za ignorisanje zakonskih inicijativa.
Važno je napomenuti da je odluka o provođenju ovih saslušanja donesena na 32. sjednici Komisije za finansije i budžet, održanoj 17. marta 2025. godine. Sama činjenica da je potrebno više sjednica kako bi se kompletirao proces svjedoči o kompleksnosti situacije i, potencijalno, otporu dijela institucija da u potpunosti sarađuju s Parlamentom.
Ono što zabrinjava javnost, ali i dio političkog spektra u zemlji, jeste mogućnost da se unutar UIO BiH odvija sistemska praksa zanemarivanja zakonskih obaveza, što bi moglo imati direktne posljedice po fiskalnu stabilnost države. Budući da UIO ima centralnu ulogu u prikupljanju poreza i raspodjeli prihoda između entiteta, svaki oblik neodgovornosti unutar njenog rukovodstva može značiti:
-
gubitke za budžet države i entiteta,
-
smanjenje transparentnosti u upravljanju javnim novcem,
-
umanjenje povjerenja građana u državne institucije.
Pitanje je sada da li će se Amidžić i ostali pozvani članovi konačno odazvati i dati potrebne odgovore. Njihova šutnja do sada je samo produbljivala sumnje i povećavala tenzije u javnosti, dok bi njihovo prisustvo moglo biti ključni korak ka rasvjetljavanju situacije.
Ukoliko ni naredno saslušanje ne rezultira punim odazivom svih aktera, Komisija bi mogla biti primorana da preduzme dodatne institucionalne mjere. To bi uključivalo i mogućnost upućivanja preporuka za pokretanje disciplinskih postupaka, pa čak i prijedloge za izmjene zakonskog okvira kojim se uređuje rad Upravnog odbora.
Zaključno, situacija oko UIO BiH ukazuje na šire probleme u funkcionisanju državnih institucija, gdje odgovornost često izostaje, a politički interesi nadjačavaju javni. Ova epizoda bi mogla postati test zrelosti domaćih institucija i njihove spremnosti da pokažu kako niko nije iznad zakona, bez obzira na funkciju koju obavlja. Saslušanja koja slijede u narednim danima će nesumnjivo dati jasnije odgovore o tome koliko su predstavnici vlasti zaista posvećeni principima odgovornosti i vladavine prava.
