Nedavno održani sastanak u Banja Luci, na kojem su prisustvovali ključni politički lideri iz Republike Srpske, izazvao je brojne reakcije i spekulacije u vezi s mogućim scenarijem nakon izricanja presude Miloradu Dodiku. Na sastanku je bio prisutan veliki broj gradonačelnika i načelnika iz različitih općina RS, ali je izostao predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, koji je u tom trenutku bio zauzet iznošenjem svojih završnih riječi pred Sudom BiH. Sastanak je bio fokusiran na važnu temu – što će se dogoditi ako Dodik bude osuđen i kako će RS reagirati na takvu presudu. Atmosfera na sastanku bila je, prema svjedočenjima, pomalo zbunjujuća, jer nije bilo konkretnih odgovora na ključno pitanje o mogućim pravnim i političkim koracima.
Prema informacijama s tog sastanka, Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, iznio je svoje stavove i najavio konkretne akcije u slučaju nepovoljnog ishoda presude. On je istakao da će Narodna Skupština RS odmah nakon izricanja presude, 26. februara, usvojiti zakone koji bi omogućili osamostaljenje entiteta i izlazak iz okvira Daytonskog sporazuma. Ti zakoni uključivat će zabranu djelovanja Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) na teritoriju Republike Srpske, kao i zakon koji bi proglasio Sud BiH nenadležnim za entitet. Iako su ovakvi prijedlozi izazvali određene kritike unutar same političke zajednice, posebno od Ljubiše Ćosića, gradonačelnika Istočnog Sarajeva, koji je pozvao na mirnoću i promišljenost, čini se da je postojala jasna namjera da se poveća autonomija RS u odnosu na centralne vlasti u Sarajevu.
Diskusije na sastanku nisu bile samo političke prirode, već su se kretale i u smjeru sigurnosnih pitanja. Nenad Stevandić, predsjednik Narodne Skupštine RS, izražavao je zabrinutost zbog mogućih posljedica za sve koji budu uključeni u donošenje zakona koji vode prema secesiji. Stevandić je izjavio kako je tijekom posjeta Tužilaštvu BiH bio informiran da bi svi koji budu podržali ove zakone mogli biti hapšeni. Takve izjave dodatno su podigle tenzije i stvorile atmosferu straha među političkim liderima u RS. Čini se da je među prisutnima postojala zabrinutost zbog potencijalnih pravnih posljedica, ali i zbog sigurnosnih prijetnji koje bi mogle nastati kao rezultat ovih akcija.
Na sastanku su također izneseni i radikalniji prijedlozi, među kojima je najkontroverzniji bio onaj Miroslava Kraljevića, načelnika Vlasenice, koji je predložio oružani ustanak ako bi Dodik bio osuđen. Iako je ovaj prijedlog naišao na određeni negodovanje, jasno je da je atmosfera bila izuzetno napeta, s velikim brojem neprovjerenih informacija i nepredvidivih reakcija. Prisutni su također razgovarali o tome da bi se, u slučaju presude, moglo organizirati masovno okupljanje podrške Dodiku ispred Suda BiH. Plan je bio dovesti čak 10.000 ljudi iz svih krajeva Republike Srpske, što je dovelo do ozbiljnih sigurnosnih priprema za dan izricanja presude.
Za mnoge političare, 26. februar predstavlja ključnu prekretnicu, ne samo u političkom životu Republike Srpske, već i za budućnost Bosne i Hercegovine kao države. Iako su se pojavile oprečne reakcije među političkim liderima u RS, jasno je da su svi usmjereni prema budućim aktivnostima i koracima koje će poduzeti ovisno o presudi. Za sada, izostanak konkretnih odgovora na pitanje o zakonodavnim prijedlozima i planovima za oslobađanje od pravnih i političkih okvira BiH stvorio je dodatnu neizvjesnost i nesigurnost u regionu. Ovaj događaj sigurno će imati dugoročne posljedice na političku stabilnost, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na Balkanu u cjelini.
U zaključku, iako su planirane konkretne akcije u slučaju negativnog ishod presude, mnogo toga ovisi o daljim razvoju situacije i reakcijama međunarodne zajednice. Republika Srpska se suočava s ozbiljnom političkom krizom koja bi mogla imati dalekosežne posljedice ne samo za unutarnji politički život, već i za međunarodne odnose u regiji. Dok neki političari u RS traže radikalne mjere i smanjenje utjecaja Suda BiH, drugi pozivaju na oprez i traže mudrost u vođenju daljnjih koraka. Dodikova podrška, kako unutar RS tako i šire, očigledno je ključna u daljim događanjima, a sudski procesi koji se vode pred međunarodnim i domaćim institucijama mogli bi oblikovati budućnost Bosne i Hercegovine na način koji će biti prepoznatljiv za naredne generacije.
