Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), osvrnuo se na prošle političke događaje u Bosni i Hercegovini, ukazujući na postupke Milorada Dodika prema bivšem predsjedniku Republike Srpske, Nikoli Poplašenu. Stanivuković je istakao kako je Dodik, kada je bio opozicija, bio protiv zaštite Poplašena, a danas se politika vodi potpuno drugačije. On je naglasio kako politika ne mora nužno biti “prljava” i da je važno održati principijelnost u političkom djelovanju. Stanivuković je rekao da podržava institucije Republike Srpske, ali ne zbog zaštite pojedinaca, već zbog opravdanih temeljnih principa na kojima te institucije počivaju.
Prema riječima Stanivukovića, Nikola Poplašeni je bio osoba kojoj je sudilo visoko predstavništvo, a Milorad Dodik je tada, kao lider opozicije, izrekao oštre komentare, rekavši: “Ne štitite ga.” Ova izjava, prema Stanivukoviću, pokazuje kako politika može biti kratkovidna i kontradiktorna. Podrška koju je Dodik pružao političkoj situaciji u to doba, prema mišljenju Stanivukovića, bila je greška koja je kasnije imala značajne posljedice. On je podsjetio kako je Dodik 1998. godine, kada je Poplašeni bio osuđen, potpisao dokument koji je omogućio MUP-u RS i drugim institucijama da se distanciraju od njega, čime je, prema Stanivukovićevom mišljenju, prekršen temeljni princip zaštite predsjedničke pozicije i institucije.
Stanivuković se distancirao od takvih postupaka, izražavajući jasnu želju da neće ponoviti Dodikove greške. On je istakao da je u politiku ušao s namjerom da zaštiti temelje Republike Srpske, a ne pojedince. Zbog toga smatra da političari moraju voditi računa o općem interesu i integritetu institucija u svakoj situaciji. Naglasio je da se njegova politička borba ne temelji na želji za zaštitom pojedinaca, nego na važnosti principa i očuvanja državnih institucija. Politika, kako je rekao, ne mora biti prljava, a lideri ne smiju biti vođeni kratkoročnim ciljevima koji služe samo zaštiti vlastitih interesa.
Pored toga, Stanivuković je spomenuo i slične situacije u prošlosti, gdje je politička borba imala razorne posljedice. Kao primjer naveo je izjavu Milorada Dodika kada je govorio da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić teret za srpski narod, te da je njihovo izručenje Haškom tribunalu bilo nužno. Također, Stanivuković je podsjetio kako je tadašnji lider opozicije, danas predsjednik Republike Srpske, bio spreman donijeti odluku koja je oslabljena poziciju RS-a, prihvatajući prijenos nadležnosti sa entiteta na državni nivo BiH. Stanivuković je jasno rekao da je to bio pogrešan potez, jer je omogućio da 83 nadležnosti pređu s entitetskog na državni nivo, što je u mnogim slučajevima umanjilo autonomiju Republike Srpske.
Iako je priznao greške iz prošlosti, Stanivuković je naglasio kako su političke odluke iz tog vremena imale dugoročne posljedice koje se i dalje odražavaju na politički pejzaž zemlje. Osim toga, njegov politički stav se temelji na uvjerenju da bi politika trebala biti usmjerena prema institucijama, a ne prema zaštiti pojedinaca. On je istaknuo da bi političari morali raditi za opće dobro, a ne za uske političke interese. Država, prema njegovom mišljenju, mora biti usmjereno prema očuvanju stabilnosti i jedinstva, uz očuvanje autonomije svakog entiteta unutar BiH.
Na kraju, Stanivuković je zaključio kako njegova politička borba i angažman u PDP-u nisu motivirani željom za zaštitu pojedinaca ili vlastite političke karijere, nego isključivo zbog interesa Republike Srpske i njenog institucionalnog integriteta. On je podsjetio na važnost poštovanja principa u politici, jer samo na temelju tih principa može se postići stabilnost i napredak u zemlji. Zbog toga je odlučan da ne ponovi Dodikove greške, već da ostane dosljedan svojim uvjerenjima i zaštiti temeljne vrijednosti koje bi trebale biti osnova svake demokratske države.
Na kraju, Stanivuković je ponovo naglasio da politika mora biti odgovorna i vođena principima, te da lideri ne smiju žrtvovati dugoročnu stabilnost države zbog kratkoročnih političkih interesa. S obzirom na povijesne greške koje su dovele do smanjenja autonomije Republike Srpske, on smatra da sadašnja generacija političara mora donijeti mudre odluke koje će osigurati ravnotežu između entitetskih prava i državne stabilnosti. Očuvanje institucija i njihovo jačanje, umjesto podrške pojedincima, smatra ključnim za opstanak Republike Srpske kao sastavnog dijela Bosne i Hercegovine. Politika, prema njegovom mišljenju, mora biti usmjerena ka stvaranju boljeg društva za sve građane, a ne na služenje interesima određenih političkih figura.
