Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, izazvao je veliku pažnju i polemiku izjavama koje je nedavno iznio za RTRS. U svom obraćanju, Stevandić je odlučno naglasio da Republika Srpska neće biti podložna bilo kakvom teroru, te da je jasno da se neće povinovati nikakvim pritisima koji dolaze iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine. Naime, Stevandić smatra da je glas naroda neupitan i da je volja građana Republike Srpske najviši autoritet, koji ne može biti zanemaren. Prema njegovim riječima, ni Skupština Republike Srpske ni narod neće biti podređeni bilo kojem obliku terora ili političkog pritiska.
Stevandić je izjavio da je Republika Srpska već duže vrijeme izložena, kako on naziva, “teroru”, ali da su građani sada spremni donijeti radikalnije mjere kako bi se tome suprotstavili. U njegovom govoru, on je jasno poručio da je odgovor Srpske na taj teror temeljen na pravu, što, prema njegovom mišljenju, znači da će to biti kraj takvih pritisaka. Ovdje nije riječ samo o odlukama koje donosi Skupština, već o širem pristupu zaštiti ustavnih prava i interesa Republike Srpske.
U svom govoru, Stevandić se osvrnuo i na predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ističući da nije riječ o njemu, već o samom teroru u Bosni i Hercegovini. Stevandić smatra da je logično da Republika Srpska odgovori na takav teror, te da je na vlastima da ostanu čvrste i donesu odluke u interesu naroda. Prema njegovim riječima, nije riječ samo o političkoj volji, već o zaštiti građana od svih oblika političkog nasilja. To je bio povod za organiziranje velikog skupa podrške u Banjaluci, na kojem će, prema Stevandiću, prisustvovati veliki broj građana koji podržavaju stavove koje je iznio.
Stevandić je također izjavio da Sarajevo trenutno ne posjeduje energičku snagu da se ozbiljno suprotstavi Republici Srpskoj. On tvrdi da je Republika Srpska na svojoj teritoriji i da poštuje sve zakone Bosne i Hercegovine, ali da neće tolerirati nikakve pokušaje ugrožavanja prava i političke volje naroda. Sarajevo, prema njegovim riječima, predstavlja mehanizam koji podržava teror, a ne legitimne institucije koje bi trebale braniti državni suverenitet. Stevandić se jasno protivi takvom pristupu i poručuje da Republika Srpska traži zaštitu izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je, prema njegovom mišljenju, osnova za ravnotežu unutar BiH.
Stevandić je u više navrata ponovio da Republika Srpska neće dozvoliti da se narušavaju njena prava, te je pozvao sve političke aktere u zemlji da prepoznaju važnost poštovanja Dejtona kao temelja političke stabilnosti u BiH. Njegov govor odražava snažnu opredijeljenost za zaštitu autonomije Republike Srpske, kao i protivljenje bilo kakvoj centralizaciji moći koja bi mogla ugroziti interese srpskog naroda.
Ključne tačke Stevandićeve izjave uključuju:
- Odbijanje terora i političkog nasilja prema Republiki Srpskoj.
- Zaštitu prava građana Republike Srpske, uključujući pravo na političku autonomiju.
- Poziv na poštovanje Dejtona, koji bi trebao biti osnova za političko funkcioniranje BiH.
U zaključku, Stevandić je jasno poručio da će Republika Srpska i dalje čvrsto braniti svoje interese i suverenitet, te da je njihova borba usmjerena ka zaštiti prava naroda i njegovih institucija. Ova izjava dolazi u trenutku kada se politička napetost u BiH intenzivira, a razlike između entiteta postaju sve izraženije. S obzirom na situaciju, budućnost političkih odnosa u zemlji mogla bi ovisiti o tome hoće li Republika Srpska uspjeti ostvariti svoju političku volju i zaštititi prava svojih građana.
Na kraju, Stevandićeve izjave još jednom potvrđuju duboku politizaciju situacije unutar Bosne i Hercegovine, gdje se Republika Srpska suočava s izazovima kako u unutarnjoj politici, tako i u odnosima s drugim dijelovima zemlje. Stevandićev poziv na zaštitu Dejtona i njegovu interpretaciju kao temelja političkog okvira BiH naglašava trajnu napetost između entitetskih i državnih interesa. Iako se Republika Srpska deklarira kao zaštitnik prava i interesa svojih građana, Sarajevo i druge političke sile u BiH mogu smatrati takve pozicije prijetnjom integritetu zemlje. Ovaj politički sukob zasigurno će imati dalekosežne posljedice za budućnost Bosne i Hercegovine, jer balansiranje između lokalne autonomije i državne integracije postaje ključni izazov za sve uključene strane.
