Sud Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnom situacijom u vezi s presudom koju će donijeti u slučaju predsjednika entiteta Republike Srpske, Milorada Dodika, koji je optužen za neprovođenje odluka visokog predstavnika. Prema riječima stručnjaka u oblasti sigurnosti, prof. dr. Ahmed Kico, sud neće smjeti podlijegati bilo kakvim vanjskim pritiscima ili prijetnjama, uključujući i prijetnje koje dolaze od predsjednika Republike Srbije. Kico upozorava da takvi pritisci mogu ugroziti integritet pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini i poziva sud da, unatoč prijetnjama, donese profesionalnu i odgovornu presudu. Time bi sud potvrdio svoju nezavisnost i integritet, što je ključno za očuvanje stabilnosti i funkcionalnosti pravnog sistema u zemlji.
Nakon što je Milorad Dodik održao sastanak sa svojim najbližim suradnicima, odlučeno je da će institucije Republike Srpske, uključujući Narodnu skupštinu i vladu, poduzeti radikalne mjere ako presuda bude osuđujuća. Prijetnja je da će predstavnici srpskog konstitutivnog naroda u BiH, kao i svi zaposlenici u zajedničkim institucijama, povući se iz tih institucija i prekinuti rad. Ove prijetnje ukazuju na mogućnost ozbiljnog političkog sukoba koji bi mogao dodatno politički polarizirati Bosnu i Hercegovinu i ugroziti njezinu unutrašnju stabilnost. Stručnjaci smatraju da su ovakve prijetnje samo dio hibridnih operacija koje imaju za cilj destabilizaciju i podrivanje suvereniteta države BiH.
Jedan od ključnih ciljeva Dodikove politike je pokušaj provedbe jednostranih odluka o secesiji entiteta Republike Srpske iz državno-pravnog okvira Bosne i Hercegovine, što bi predstavljalo ozbiljan prekršaj Ustava i Dejtonskog sporazuma. Kico također napominje da je Dodik u posljednjih nekoliko dana intenzivirao svoje lobističke aktivnosti, pokušavajući osigurati podršku visokih zvaničnika, kao što su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Mađarske Viktor Orban, u cilju sprječavanja donošenja osuđujuće presude. Posebno je značajna Dodikova lobistička aktivnost u odnosu na Rudi Giulianija, bivšeg gradonačelnika New Yorka i advokata Donalda Trumpa, kojem je omogućeno da dođe u Bosnu i Hercegovinu kako bi Dodikovu secesionističku politiku prikazao kao legitimnu i legalnu u očima međunarodne javnosti.
U kontekstu potencijalnih secesionističkih aktivnosti, koje bi mogle biti izazvane odgovorima na presudu Suda BiH, Kico ističe da Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine moraju brzo reagirati kako bi spriječili daljnju destabilizaciju. Ove aktivnosti također uključuju moguću pomoć od strane misije EUFOR-a, SIPA-e, OSA-e BiH i drugih sigurnosnih agencija, čiji je zadatak zaustaviti pokušaje destabilizacije, hibridne operacije i bilo kakve pokušaje protuustavnih aktivnosti koje bi mogli poduzeti Dodik ili drugi visoki zvaničnici entiteta. Kico naglašava da je odlučna akcija ovih institucija, u suradnji s međunarodnim partnerima, ključno sredstvo za očuvanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti BiH.
Kroz cijeli ovaj proces, integritet države Bosne i Hercegovine bit će ozbiljno testiran. Aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se sačuvala stabilnost, zahtijevaju koordinaciju između svih relevantnih domaćih i međunarodnih institucija. Bez pravovremene i učinkovite reakcije, Bosna i Hercegovina može postati suočena s novim izazovima u vezi s međusobnim odnosima između entiteta, što može dovesti do dugoročnih posljedica po njen politički sistem. Kico također upozorava da bi svaka daljnja eskalacija mogla imati ozbiljan utjecaj na mir i sigurnost u cijeloj regiji, s obzirom na geopolitičke interese velikih sila koje se uključuju u političke procese u BiH.
S obzirom na ozbiljnost prijetnji i potencijalnih posljedica, predsjednik Dodik i njegovi suradnici jasno su stavili do znanja da neće prihvatiti presudu koja bi imala negativne političke reperkusije. Ove prijetnje ne samo da pokreću pitanja o unutrašnjoj političkoj stabilnosti BiH, već također otvaraju prostor za potencijalne međunarodne intervencije u slučaju da se situacija eskalira. Također, vrlo je važno razumjeti da Dodikove izjave i potezi nisu izolirani, već su povezani s širim geopolitičkim okvirom. U tom kontekstu, njegovo lobiranje za podršku vanjskih političkih aktera, poput Vučića i Orbana, pokazuje koliko su duboki politički interesi u igri. Ovakva dinamika može imati ozbiljan utjecaj na regionalnu politiku, jer svaka secesionistička inicijativa u Bosni i Hercegovini ne bi utjecala samo na teritorijalnu cjelovitost zemlje, već bi mogla izazvati i novi val napetosti u cijeloj jugoistočnoj Europi, uključujući odnose s EU i NATO savezom. Ukoliko bi došlo do bilo kakvih ozbiljnih destabilizacija, međunarodna zajednica bi morala ozbiljno preispitati svoju strategiju intervencije kako bi spriječila širenje hibridnih prijetnji i osigurala mir i sigurnost u BiH i šire. Ovaj trenutak također predstavlja ključnu priliku za domaće institucije da pokažu svoju snagu, jedinstvo i predanost očuvanju demokratskog poretka u zemlji, jer samo takvim pristupom mogu osigurati stabilnost i budućnost BiH u međunarodnoj zajednici.
