Sandi Dizdarević, stručnjak iz SIPA-e, ističe kako je trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini stvorila ogromnu konfuziju među medijima i javnošću. Prema njegovim riječima, krizno komuniciranje u BiH ne funkcioniše kako bi trebalo, jer bi, da je prisutno, morala postojati jasna komunikacija između relevantnih institucija, uključujući državni krizni štab. Zbog toga su mediji, u ovom slučaju, često bili izvor nesigurnosti, šireći dezinformacije koje dodatno povećavaju napetost među građanima. Dizdarević je naglasio da je vrlo važno da institucije, kao što je SIPA, dostave službene i provjerene informacije kako bi spriječili daljnje nesporazume i dezinformacije.
Iako je SIPA bila u fokusu medijske pažnje, Dizdarević ističe da nije bila u mogućnosti da samostalno privede ključne političke figure poput Milorada Dodika. Za takve postupke, kazao je, potrebno je uputiti zahtjev za određivanje pritvora i međunarodnu potjernicu. Sudska policija, koju je naveo kao nisku kariku u lancu, nema kapacitete da se nosi s tim zadatkom, jer nedostaju osnovna sredstva i resursi za efikasnu operaciju. Zbog toga bi bilo nužno da se, u ovakvim situacijama, angažuju i druge međunarodne snage, poput NATO-a, EUFOR-a ili Althee, koji bi mogli pružiti potrebnu asistenciju.
Dizdarević se osvrnuo i na političke okolnosti koje okružuju Dodika, rekavši da je Republika Srpska dovedena u stanje neizvjesnosti zbog odluka političkog rukovodstva, što je dodatno usložnjeno trenutnom situacijom u zemlji. Prema njegovom mišljenju, Dodik i drugi političari koji stoje iza ovih poteza moraju shvatiti da Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati kao izolovana jedinica i da je nužno preuzeti odgovornost za situaciju koja može imati dalekosežne političke posljedice.
Posebno zabrinjava, kako navodi, činjenica da postoji opasnost od eskalacije. Ukoliko bi država i dalje pokazivala nesigurnost u suočavanju s krizom, postoji rizik da bi Dodik, kao ključna politička figura koja se protivi aktuelnim zakonskim i političkim normama, mogao ojačati svoj položaj. Snaga države mora se pokazati u takvim trenucima, a ne ignorirati ozbiljnost situacije, jer bi u suprotnom mogla nastati još veća nestabilnost.
Iako su javne institucije poput SIPA-e i sudske policije pod velikim pritiskom, Dizdarević vjeruje da bi država trebala pokazati odlučnost u provođenju zakona. Ovo, naravno, podrazumijeva i smanjenje utjecaja političkih figura koje izazivaju tenzije u zemlji. Ukoliko bi se nastavio trenutni kurs, intervencija međunarodnih snaga mogla bi biti neizbježna kako bi se održao red i stabilnost.
Za kraj, Dizdarević smatra da Bosna i Hercegovina mora povratiti povjerenje u institucije i međunarodne odnose, a ključnu ulogu u tome moraju imati političari, sigurnosne agencije i međunarodni partneri.
Dizdarević također ističe da bi za uspješno smanjenje trenutne političke napetosti u BiH bilo ključno stvaranje jasnog i usklađenog plana među svim relevantnim institucijama, ali i političkim liderima. Prema njegovim riječima, BiH je suočena s izazovom u kojem krizno komuniciranje mora biti prioritet, a u tom procesu, kako kaže, neophodno je imati koordinaciju na državnom nivou. U tom smislu, potrebno je da informacije o važnim političkim i sigurnosnim pitanjima ne dolaze samo iz medija ili neslužbenih izvora, već od zvaničnih institucija koje imaju odgovornost da građanima pruže tačne i provjerene podatke. Na taj način bi se izbjegla daljnja konfuzija i stvaranje nepovjerenja među građanima, ali i smanjila mogućnost da se dezinformacije šire i postanu uzrok većih nesreća. Prema Dizdareviću, ključ uspjeha u ovoj situaciji leži u transparentnosti i operativnoj učinkovitosti institucija, koje moraju djelovati sinhronizovano i s jasnim ciljem – smanjenjem političke nestabilnosti i usmjerenjem BiH ka održivom političkom rješenju.
U konačnici, stabilnost države i društva, prema Dizdareviću, neće biti postignuta bez ozbiljnog angažovanja međunarodnih faktora koji mogu pomoći u stabilizaciji situacije. U tom smislu, EUFOR, NATO, pa čak i druge međunarodne organizacije, trebaju biti uključene u nadgledanje i, ako je potrebno, u asistenciji pri provođenju zakona, posebno u slučajevima kada domaće snage ne mogu adekvatno reagovati. Dodaje da BiH, koja je u posljednje tri decenije bila izložena brojnim krizama, mora prepoznati opasnosti koje proizlaze iz unutrašnje političke nestabilnosti i međunarodnog pritiska. Ako BiH ne uspije izgraditi unutrašnju koherentnost i snagu, moguća je opasnost da političke odluke koje se donose samo na lokalnom ili entitetskom nivou, bez širih konsenzusa, mogu dovesti do novog ciklusa nesigurnosti. Zato je nužno vratiti se osnovnim principima ustavnosti i pravne sigurnosti, kako bi se održao mir i stabilnost ne samo unutar BiH, već i u njenim odnosima sa susjednim zemljama i međunarodnim partnerima.
