U najnovijem izvještaju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Christiana Schmidta, koji je dostavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, opisana je situacija u BiH kao najteža od završetka rata. Schmidt otvoreno ističe da je zemlja ušla u najdublju institucionalnu i političku krizu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kao glavnog krivca za to navodi Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Ovaj dokument, koji pokriva period od 16. oktobra 2024. do 15. aprila 2025, sadrži brojne dokaze o kontinuiranim i sve intenzivnijim pokušajima rušenja ustavnog poretka zemlje.
Centralni događaj ovog perioda bila je presuda Suda BiH od 26. februara 2025, kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranjen mu je politički angažman na šest godina. Ova odluka donesena je zbog njegovog ignoriranja odluka visokog predstavnika, konkretno onih koje su obustavile aktivnosti na zakonima Republike Srpske o neprimjeni odluka Ustavnog suda BiH.
Reakcija vlasti Republike Srpske bila je oštra i, prema Schmidtu, bez presedana. Usvojen je niz zakona koji onemogućavaju djelovanje državnog pravosuđa i agencija za provođenje zakona na teritoriji RS, čime se, kako se navodi, nastoji uspostaviti paralelni institucionalni sistem koji bi funkcionisao mimo državnog okvira.
Schmidt dodatno ukazuje na nekoliko ključnih koraka koji su doveli do trenutne situacije:
-
Najava novog Ustava Republike Srpske, što Schmidt ocjenjuje kao izuzetno rizičan i destabilizirajući potez.
-
Zabrana djelovanja državnih institucija poput Suda BiH, Tužilaštva, VSTV-a i SIPA-e na teritoriji RS, uprkos privremenoj suspenziji tih zakona od strane Ustavnog suda BiH.
-
Formiranje posebnih pravosudnih tijela u RS, čime se uspostavlja vlastiti entitetski pravosudni sistem, u suprotnosti s državnim ustavom.
U izvještaju se takođe naglašava da su vlasti RS ignorisale međunarodne pritiske, uključujući osude SAD-a, EU i Velike Britanije, te su nastavile sa obilježavanjem neustavnog Dana RS 9. januara. Zbog organizacije tog praznika, sankcionisano je osam osoba, uključujući visoke funkcionere RS-a.
Zabrinjavajući su i pokušaji regrutovanja službenika SIPA-e porijeklom iz RS u entitetsku policiju, uprkos zakonskim zabranama. Schmidt navodi da je entitetski Ministar unutrašnjih poslova RS pozvao sve takve službenike da pređu u redove policije RS, iako SIPA navodi da je samo dvoje to zaista učinilo.
Dodatne tenzije proizilaze iz odbijanja MUP-a RS da dostavi Tužilaštvu BiH tražene podatke o osobama iz Banjaluke koje su prijetile sudiji koji je sudio Dodiku. Također, prekid komunikacije između policija RS i FBiH putem dispečerskog sistema predstavlja još jedan indikator raskola između državnih i entitetskih struktura.
U izvještaju je dokumentovana i ostavka direktora SIPA-e, Darka Ćuluma, koji planira nastaviti karijeru kao savjetnik u policiji RS. Ovaj čin tumači se kao još jedan znak produbljivanja institucionalne podjele.
Schmidt je u dokumentu obradio i zastoj u provođenju reformi u kontekstu EU integracija, te ukazao na to da su opozicione stranke u RS (PDP, SDS, ZPR) pokazale interes za učešće u vlasti na nivou BiH, ali da rekonstrukcija vlasti ide sporo zbog komplikovane raspodjele moći.
Pored političkih pitanja, Schmidt se osvrnuo i na situaciju u Mostaru, posebno u vezi s nelegalnom izgradnjom Hrvatskog narodnog kazališta i opstrukcijama projekta Mevlana centra. Ističe da je gradska uprava ignorisala zahtjeve Islamske zajednice, dok se kazalište gradi uz finansijsku podršku Hrvatske. Schmidt poziva na međunarodnu intervenciju kako bi se spriječila marginalizacija Bošnjaka u Mostaru i ističe da su gradske vlasti selektivno tretirale zahtjeve različitih zajednica.
Schmidt takođe prenosi zahtjev Udruženja građana Mostarski krug, koji traže njegovu uključenost u ocjenjivanje zakonitosti aktuelnih graditeljskih projekata i osiguranje jednakih prava svim etničkim zajednicama za kulturne i vjerske objekte u centralnoj zoni Mostara.
Zaključno, Schmidt konstatuje da se Republika Srpska pod vodstvom Milorada Dodika sve otvorenije kreće ka faktičkoj secesiji, rušeći temelje ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma. On upozorava da jednostrani potezi vlasti RS predstavljaju direktnu prijetnju teritorijalnom integritetu BiH, te da situacija iziskuje hitnu reakciju međunarodne zajednice kako bi se spriječilo dalje urušavanje vladavine prava i sigurnosne stabilnosti u regionu.
