Prema nedavno objavljenim izvještajima, situacija u Bliskom istoku ponovno postaje napeta, jer izvori iz američkih obavještajnih službi sugeriraju mogućnost izraelskog napada na iranska nuklearna postrojenja u nadolazećim mjesecima. Američki vojni analitičari procjenjuju da Izrael, suočen s rastućim nuklearnim kapacitetima Irana, možda razmatra vojnu akciju kako bi spriječio dalje širenje tih kapaciteta. Ova vijest izazvala je zabrinutost na međunarodnoj političkoj sceni, jer bi takav potez mogao imati ozbiljne globalne posljedice. Osim toga, izvještaj koji je prenio Wall Street Journal sugerira da Izrael vidi priliku za napad zbog slabosti koju Iran trenutno pokazuje u svom vojnom sektoru, posebno u kontekstu napredovanja svojih nuklearnih ambicija.
U izvještaju se također navodi da bi izraelski premijer mogao tražiti američku podršku za takvu akciju, koja bi uključivala pružanje vojnih resursa i oružja potrebnih za uspješnu provedbu napada. Također, postoje indicije da bi američki predsjednik Donald Trump mogao biti voljan podržati izraelsku strategiju, s obzirom na njegove prethodne izjave koje sugeriraju da bi bio sklon vojnom rješenju, posebno u slučaju kada se sigurnost saveznika nalazi na udaru. Iako Trump u ovom trenutku nije izravno komentirao specifične vojne planove, povremeno se izjašnjavao da bi vođenje takvih napada mogao smatrati opravdanim kako bi se osigurala regionalna stabilnost.
Iran se već neko vrijeme suočava s međunarodnim pritiscima zbog svog programa nuklearnih istraživanja i širenja nuklearnih kapaciteta, unatoč brojnim sankcijama koje su mu nametnute. Iako Iran redovito izjavljuje da njegov nuklearni program ima miroljubivu svrhu, međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Američke Države i Europsku uniju, izrazito sumnja u ovu tvrdnju, bojeći se da bi Iran mogao razviti nuklearno oružje. Prema izvještajima, u posljednjih nekoliko godina Iran je značajno unaprijedio svoj nuklearni program, što je dodatno podgrijalo zabrinutost među zapadnim saveznicima. Izrael, koji smatra nuklearni Iran ozbiljnom prijetnjom, redovito izražava svoje protivljenje takvim aktivnostima i spreman je poduzeti drastične mjere kako bi zaustavio nuklearno naoružanje u rukama Islamske Republike.
Na globalnom nivou, Trumpova administracija u prošlosti je jasno dala do znanja da bi vođenje agresivne vanjske politike, uključujući vojnu potporu saveznicima, moglo biti ključno za suočavanje s prijetnjama koje Iran predstavlja, osobito u kontekstu geopolitičkih rivalstava na Bliskom istoku. Iako su pojedini politički analitičari smatrali da bi Trump mogao nastaviti u tom pravcu, on je u nedavnom intervjuu izjavio da bi radije postigao diplomatski sporazum s Iranom koji bi uključivao ograničenja u pogledu nuklearnog naoružanja, umjesto da pribjegne vojnoj akciji. Trump je naglasio da bi bio voljan potpisati sporazum koji bi učinio Iran nenuklearnim, jer smatra da bi to moglo spriječiti veće sukobe i gubitke života.
U tom kontekstu, u razgovoru za New York Post, Trump je izjavio: “Radije bih postigao sporazum s Iranom, nego da napadnem i bombardiram.” Prema njegovim riječima, mirovni pregovori i diplomacija bili bi daleko povoljniji način rješavanja sukoba, jer “niko ne želi umrijeti” u ratovima. Ovaj stav, koji je u suprotnosti s idejama drugih američkih političara, sugerira njegovu sklonost diplomaciji, premda ostaje pitanje hoće li takvi napori uopće biti uspješni, s obzirom na duboke razlike između SAD-a, Izraela i Irana.
Izraelska vojska i vlasti još uvijek nisu javno komentirale izvještaje o mogućim napadima na Iran, a šutnja izraelskih predstavnika može se tumačiti kao pokušaj smanjenja tenzija i izbjegavanje izravne konfrontacije s Iranom i njegovim saveznicima. Ipak, nije jasno kako će se daljnje diplomatske inicijative razvijati, posebno ako Trump nastavi sa svojim pristupom podrške Izraelu u vojnoj akciji. Može se pretpostaviti da će Bidenova administracija, iako se protivi jednostranim vojnim akcijama, morati pažljivo balansirati između svojih međunarodnih saveznika i dugoročne strategije za stabilnost u Bliskom istoku.
Iako se situacija stalno razvija, jasno je da su u igri mnoge opcije koje uključuju diplomatske napore i vojnu intervenciju. Čak i ako Trump inzistira na mirovnom rješenju, napetosti u regiji pokazuju kako nijedna opcija nije bez ozbiljnih izazova, a svijet je na rubu mogućeg novog geopolitičkog sukoba.
