Nedavna izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa izazvala je snažne reakcije i podijeljena mišljenja u međunarodnoj zajednici. Trump je predložio da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Pojasom Gaze, razornim područjem koje je već dugo podloženo sukobima, i da ga ekonomski razviju nakon preseljenja palestinskog stanovništva. Ovaj prijedlog, iznesen na konferenciji za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, označava radikalnu promjenu u američkoj vanjskoj politici prema Bliskom istoku.
Trump je izložio ideju da SAD preuzmu odgovornost za područje Gaze, ističući kako će „razviti regiju, stvoriti radna mjesta i donijeti stabilnost”. No, u tom trenutku nije pružio konkretne informacije o tome kako bi takav plan mogao biti realiziran, niti pod kojim uvjetima bi SAD preuzeo teritorij. Tijekom svoje izjave, Trump je naglasio da će, ukoliko bude potrebno, ukloniti opasne neeksplodirane bombe i druga oružja na tom području. Iako je pomenuo razgovore s regionalnim liderima koji podržavaju ovu ideju, izostala su dodatna objašnjenja o tome kako bi se implementirao ovaj ambiciozni plan.
Izraelski premijer Netanyahu reagirao je pohvalno na Trumpovu ideju, komentirajući da američki predsjednik razmišlja izvan okvira i pokazuje spremnost da donese nove, nesvakidašnje prijedloge. S druge strane, mnogi stručnjaci i bivši dužnosnici izražavaju zabrinutost zbog dugoročnih posljedica koje bi takav potez mogao imati. Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog nacionalnog obavještajnog službenika, upozorava da bi takav plan mogao rezultirati dugotrajnim vojnih angažmanom SAD-a u tom području i mogao bi izazvati reakciju arapskog svijeta koja bi bila negativna prema Americi, podsjećajući na iskustva iz Iraka i Afganistana.
S obzirom na povijest Bliskog istoka, plan preseljenja palestinskog stanovništva iz Gaze naišao je na oštre reakcije. Arapske zemlje, uključujući Egipat, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, izjavile su da bi takav prijedlog mogao ugroziti stabilnost regije, proširujući sukob i otežavajući mogućnosti za postizanje mira. Prema njihovim riječima, bilo kakvo preseljavanje Palestinaca bilo bi ozbiljan rizik, s dalekosežnim posljedicama. Saudijska Arabija je u svom priopćenju naglasila da se protivi bilo kakvom pokušaju prisilnog raseljavanja Palestinaca, poručujući da neće uspostaviti diplomatske odnose s Izraelom dok se ne uspostavi palestinska država.
Reakcije unutar same Gaze također su bile snažne. Sami Abu Zuhri, visoki dužnosnik Hamasa, oštro je osudio Trumpove prijedloge, nazivajući ih pokušajem „protjerivanja Palestinaca sa njihove zemlje“. On je ukazao na to da bi takvi planovi mogli izazvati haos u regiji, jer bi ljudi u Gazi sigurno odbili takav prijedlog, što bi dodatno pogoršalo stanje.
Međutim, najžešći odgovor stigao je iz Jordana. Prema izvještajima, Jordan je zaprijetio da će objaviti rat Izraelu ukoliko pokušaju nasilno protjerati Palestince na njihov teritorij. U izvještaju se navodi da, iako Jordan ne želi rat, odlučni su da neće dopustiti takav prijedlog, te će zatvoriti svoje granice ako Palestinci pokušaju preći u tu zemlju. U slučaju da Izrael pokuša ponovno otvoriti granicu, Jordan bi to smatrao “povodom za rat”. Jordan, koji se suočava s ozbiljnim problemima poput nedostatka vode, naglasio je da jednostavno ne bi mogao primiti veliki broj izbjeglica, s obzirom na gustoću naseljenosti i ograničene resurse.
Trumpov prijedlog nije samo izazvao političke i teritorijalne napetosti, već je i naišao na oštre kritike zbog svog imperijalističkog tona, što je ojačalo optužbe da bi njegov pristup mogao ohrabriti Rusiju u njezinu agresiji prema Ukrajini i potencijalno opravdati eventualnu invaziju Kine na Tajvan. Kritičari upozoravaju da bi Trumpova ekspanzionistička retorika mogla imati dalekosežne i negativne geopolitičke posljedice.
U zaključku, Trumpova najava o preuzimanju Pojasa Gaze, unatoč podršci koju je dobio od Izraela, suočava se s jakim protivljenjem iz arapskog svijeta, te izaziva zabrinutost u međunarodnoj zajednici. Geopolitička situacija na Bliskom istoku postaje još napetija, a bilo kakvi pokušaji rješenja koji uključuju preseljenje Palestinaca ili jaču američku vojnu intervenciju mogu značiti povećanje sukoba i destabilizaciju regije. Pitanje je kako će se razvijati odnosi između ključnih aktera i hoće li se nastaviti smanjenje šansi za dugoročni mir u tom dijelu svijeta.
