Nedavne političke i društvene tenzije u Srbiji ponovno su postale predmet međunarodne pažnje, a najnovije vijesti upućuju na povećanu zabrinutost zbog događanja u zemlji. Zdravko Ponoš, predsjednik stranke Srbija Centar (SRCE), podijelio je na društvenim mrežama dokument koji pokazuje da je Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) uputila upit Žarku Obradoviću, ambasadoru Srbije pri OEBS-u, u kojem se izražava zabrinutost zbog sve češćih napada na učesnike studentskih protesta u zemlji. Ponoš je, također, objavio da ODIHR razmatra slanje misije koja bi pratila situaciju u Srbiji sve do juna.
Studentski protesti počeli su prije više od dva mjeseca, nakon napada na studente Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu. Ubrzo nakon tih incidenata, studenti su odlučili blokirati fakultete, a te blokade su se nastavile gotovo svakodnevno. Kako su protesti eskalirali, sve četiri univerzitetske ustanove u zemlji bile su pogođene obustavama nastave, a studenti su zahtijevali kaznu za one odgovorne za napad na svoje kolege, kao i za katastrofalnu nesreću u Novom Sadu, kada je nadstrešnica Željezničke stanice pala, usmrtivši 15 osoba. U međuvremenu, studenti su organizirali brojne proteste i skupove podrške.
Pored toga, protesti su sve više postajali meta napada. U nekim slučajevima, tokom okupljanja, pojavili su se ljudi koji su pokušavali fizički ometati blokade ili su se činili napadi od strane aktivista Srpske napredne stranke (SNS), što je posljednji incident koji je izazvao veliku pažnju. Ovi napadi su često rezultirali ozljedama studenata, koji su bili pretučeni ili pokušavani nasilno udaljavani s ulica. Iako vlasti pokušavaju zataškati ovakve događaje, oni često dolaze u središte međunarodnih medija, posebno izvan Srbije.
Nakon ovih događanja, OEBS i njegova Kancelarija za ljudska prava i demokratske institucije pokazali su ozbiljnu zabrinutost. U dokumentu koji je upućen srpskom ambasadoru u Beču, Žarku Obradoviću, ODIHR je zatražio odgovore na nekoliko ključnih pitanja. Pitanje napada i hapšenja učesnika protesta bilo je u središtu njihove zabrinutosti, a Kancelarija je tražila dodatne informacije o okolnostima u kojima su studenti privedeni ili napadnuti, posebno nakon incidenta u Novom Sadu. ODIHR također insistira na tome da srpske vlasti poduzmu konkretne mjere kako bi se istražila ta dešavanja.
Također, OEBS je naglasio svoju ulogu u zaštiti ljudskih prava i sloboda, pozivajući srpske vlasti da poduzmu odgovarajuće korake kako bi se očuvala demokracija i sloboda izražavanja u zemlji. Organizacija je izjavila da bi, ukoliko bi Žarko Obradović pristao na njihov poziv, bili spremni poslati misiju koja bi pratila situaciju u Srbiji. Ta misija bi bila u zemlji do juna, a cijeli proces bio bi financijski optimiziran kako bi se smanjili troškovi.
Ovaj dokument je izazvao veliku pozornost, jer pokazuje kako međunarodna zajednica reagira na sve nasilniji odgovor vlasti prema studentima i aktivistima, te ukazuje na rastuću zabrinutost međunarodnih organizacija zbog sve češćih napada na civilna prava u Srbiji. Ponoš, koji je iznio ove informacije, također je naglasio kako situacija postaje ozbiljna i kako bi misija ODIHR-a mogla pružiti potrebnu pomoć u praćenju daljnjih dešavanja na terenu.
Zaključno, situacija u Srbiji postaje sve napetija, a protesti studenata koji traže pravdu za svoje kolege i žrtve tragedije u Novom Sadu, ukazuju na dublje društvene i političke nesuglasice. Očekuje se da će se međunarodna zajednica, kao što je OEBS, sve više angažirati u nadgledanju ljudskih prava i slobode protesta u zemlji. Dok se vlasti bore s vlastitim odgovorima na ove nemire, pitanje demokratije i slobode izražavanja postaje ključni izazov za vladu predsjednika Aleksandra Vučića.
Ove zabrinutosti koje dolaze od strane međunarodnih organizacija, kao što je OEBS, ne samo da ukazuju na ozbiljnost trenutne situacije u Srbiji, već i na to da je međunarodni pritisak na vlasti u zemlji sve izraženiji. Moguće je da će budući razvoj događaja dovesti do daljnjih sankcija ili intervencija koje će imati dugoročne političke i ekonomske posljedice. Iako vlasti nastoje minimizirati učinak protesta i očuvati kontrolu nad situacijom, sve više se pojavljuju znakovi da će izazovi koji dolaze od studenata, građanskih organizacija i međunarodnih partnera biti teško ignorirati. Ovisno o tome kako će se razvijati situacija, budućnost demokratskih prava i slobode izražavanja u Srbiji mogla bi biti pod velikim upitnikom, a sve teže će biti zadržati kontrolu nad rastućim nezadovoljstvom u društvu.
