Donald Trump, nekadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ponovno je u centru svjetske pažnje nakon što je njegov plan za političke promjene u zemlji, ali i na globalnoj sceni, izazvao šok i podijelio mišljenja među međunarodnim analitičarima. Nakon što je krajem prošle godine časopis Time proglasio Trumpa osobom godine, postalo je jasno da u Americi dolazi do značajnih političkih promjena. Ovaj događaj bio je znak da Trump više nije samo politička “anomalija”, kao što su ga mnogi smatrali nakon njegove pobjede 2016. godine. U međuvremenu, novi politički tokovi počinju oblikovati sudbinu SAD-a i cijelog svijeta, a Trumpova strategija se čini kao značajna prijetnja postojećim političkim strukturama.
Zašto je Trump ponovo postao centar pažnje? Prije nego što je prešao na novi politički plan, Trump je kroz svoju karijeru bio predmet oštrih kritika, te je bio predstavljen kao “najjači neuspješan predsjednik u povijesti”, koji je poticao podjele i nepoštivanje zakona. Međutim, najnoviji politički koraci pokazuju da Trump, sada opremljen s većom podrškom unutar zemlje, odlučuje poduzeti drastične promjene u sustavu. Uočava se kako sadašnjost ima različite političke okolnosti od 2016., kada je bio viđen kao slučajnost i čudna politička pojava.
Za razliku od prošlih godina, Trump sada ima značajnu podršku utjecajnih tehnoloških milijardera, uključujući Elona Muska i Jeffa Bezosa. Ovi milijarderi, koji vladaju globalnim tehnološkim imperijima, postali su snažna podrška njegovoj političkoj platformi. U tom kontekstu, Trump se odlučio okrenuti protiv liberalnih medija i društvenih mreža koji su ga prethodno marginalizirali, a sada mu omogućuju veći prostor i podršku nego ranije. Prema mišljenju mnogih, Trump je krenuo u veliki obračun s unutarnjim neprijateljima, izazivajući revoluciju koja bi mogla uzdrmati temelje američke politike i imati globalne posljedice.
S jedne strane, Trump nastoji promijeniti američki politički sustav na način koji ne uključuje drastične promjene kao što su ukidanje ključnih institucija, poput Kongresa, Bijele kuće ili Vrhovnog suda. Umjesto toga, Trump se fokusira na depolitizaciju tih institucija, ističući da bi njihova prekomjerna politizacija bila opasna za demokraciju. U tom procesu, Trump također nastoji obustaviti neoliberalne političke agende koje su prevladavale još od 90-ih godina prošlog stoljeća, pokrećući ideološki obračun protiv tih politika koje su oblikovale prošle administracije.
Uz to, Trump je odlučio reorganizirati i drastično smanjiti broj državnih službenika. Prema njegovoj inicijativi, radnici u vladinim institucijama, poput USAID-a, suočeni su s mogućnošću dragovoljnog napuštanja službe uz novčane naknade. Ovaj potez jasno pokazuje Trumpovu namjeru da smanji birokratski aparat, što je izazvalo zabrinutost među američkim političkim krugovima i širom svijeta. Posebno je uznemirujuće najavljeno slanje zaposlenika CIA-e na godišnji odmor i mogućnost temeljite provjere njihovih političkih stavova prije nego što odluče ostati na službi.
Na globalnom planu, Trump je pokrenuo seriju prijetnji u vanjskoj politici koje su uključivale uvođenje carina, ekonomske sankcije, a čak i prijetnje vojnom intervencijom u određenim regijama. Njegova politika maksimalnog pritiska prema Kini, Iranu i određenim europskim saveznicima nije naišla na pozitivan odjek u međunarodnoj zajednici. Neki od najvažnijih američkih partnera, poput EU-a i Japana, suočili su se s Trumpovim prijetnjama, dok je odnos s Kinom postao još napetiji uslijed trgovinskog rata.
Jedan od najviše šokantnih dijelova Trumpovog plana odnosio se na Bliski istok, osobito Gazu. Trump je iznio plan za stvaranje “turističke rivijere” u tom području, što je izazvalo oštre reakcije diljem svijeta. Osim toga, razmatrao je prijedlog koji bi uključivao masovno preseljavanje Palestinaca iz Gaze, što je naišlo na široku osudu od strane europskih i arapskih zemalja, kao i međunarodnih organizacija. Međutim, unatoč kritici, većina republikanaca podržava ovaj plan, a neke zemlje poput Izraela izražavaju entuzijazam u pogledu njegovog ostvarenja.
Ovaj plan suočava Trumpa s ozbiljnim izazovima, kako s međunarodnom, tako i s domaćom političkom scenom. Unatoč tome, on nastavlja forsirati svoj pristup i boriti se protiv svih protivnika, što uključuje prijetnje sankcijama prema Rusiji, Kini, te povremene vojne prijetnje u kontekstu globalnih sukoba. Čini se da Trump ostaje nesklon kompromisima, no pitanja koja su postavljena u vezi s njegovom politikom ostaju ključna za razumijevanje budućih događaja na političkoj sceni.
Zaključak: Trumpova politika i planovi za reorganizaciju i depolitizaciju ključnih državnih institucija, uz njegovu agresivnu vanjsku politiku i prijetnje prema drugim zemljama, pokreću nova pitanja koja će oblikovati ne samo budućnost Amerike, već i geopolitičku dinamiku širom svijeta. Iako su njegovi potezi naišli na veliki otpor, Trump je postavio temelje za dugoročnu političku revoluciju koja će zasigurno biti predmet daljnje analize i debate u narednim godinama.