Hrvatska je, prema početnim planovima, trebala postati članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) do kraja 2023. godine, čime bi ostvarila značajan korak u međunarodnom ekonomskom kontekstu. Međutim, prema novim informacijama, pristupni proces je suočen s odgodom zbog odluke nove američke administracije. Iako su se očekivale posljednje formalnosti u procesu, glasanje u Odboru za trgovinu, koje je bilo ključno za završetak pristupanja Hrvatske u ovu organizaciju, odgođeno je. Razlog za odgodu navodno leži u trgovinskim pitanjima, posebno u vezi s carinskom politikom koja je postala važna tema u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije.
U trenutnoj situaciji, Hrvatska je završila pristupne rasprave u 19 od 25 odbora OECD-a, što je važan napredak u cijelom procesu. Planirano je bilo da proces bude završen do kraja godine, ali prema novim informacijama, postoji mogućnost da se pristupanje ne dogodi u predviđenom roku. Unatoč ovom kašnjenju, vlada Hrvatske ostaje optimistična u pogledu konačnog uspjeha u pristupnom procesu, smatrajući da će sve teći prema planu.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da trenutno odgoda pristupanja Hrvatskoj u OECD nije razlog za paniku. Prema njegovom mišljenju, sama organizacija danas nije toliko važna koliko je bila prije nekoliko decenija, a njezino članstvo više ima savjetodavnu nego presudnu ulogu u oblikovanju ekonomskih politika. OECD danas nudi značajnu pomoć u vođenju ekonomskih politika, osobito s obzirom na globalne šokove i izazove s kojima se suočavaju mnoge zemlje. No, prema Novotnyju, Hrvatska zapravo ne mora žuriti s pristupanjem jer organizacija više nije presudna za budući ekonomski razvoj zemlje.
Međutim, osnovni razlog odgode, prema analitičarima, leži u trgovinskoj politici koju vodi administracija Donalda Trumpa. Trumpova administracija, prema Novotnyju, vraća se na ekonomske principe koji su karakterizirali ekonomiju prije nekoliko stoljeća. Naime, riječ je o povratku protekcionizma, uvođenju carina i trgovinskih barijera koje mogu usporiti globalnu trgovinu. Trumpova trgovinska politika tako može biti prijetnja ne samo globalnoj trgovini, već i članstvu Hrvatske u organizacijama poput OECD-a. Ove promjene u trgovinskoj politici mogu se smatrati korakom unazad, jer je, kako ističe Novotny, slobodna trgovina omogućila razvoj mnogih zemalja, uključujući Kinu, koja je profitirala od liberalizacije tržišta.
Za Novotnyja, povratak na protekcionizam znači povratak ekonomskih principa koji su karakterizirali ekonomije prije više od 500 godina, što bi moglo imati dugoročne negativne posljedice na globalnu trgovinu. On podsjeća na rad Adama Smitha, koji je prije 250 godina naglasio da bogatstvo nacija ne nastaje zatvaranjem tržišta, već njegovom liberalizacijom. Liberalizacija trgovine omogućila je, između ostalog, i brzi ekonomski rast Azije, a posebno Kine, koja nikada ne bi postigla svoju trenutnu poziciju na svjetskoj ekonomskoj sceni da nije bilo ukidanja carina i otvorenih tržišta.
Unatoč odgodi pristupanja, Novotny smatra da Hrvatska nema razloga za brigu. Prema njegovim riječima, ovo nije “kazna” za Hrvatsku niti znak da je njezina vanjska politika pogrešna, već se samo moraju prilagoditi promijenjenim okolnostima koje je donijela nova američka administracija. On napominje da je trenutna situacija posljedica većeg globalnog trenda, u kojem Sjedinjene Države sve više preferiraju bilateralne pregovore nego multilateralne organizacije poput OECD-a. To znači da će Hrvatska možda morati naći alternativne načine za ostvarenje svojih ciljeva na međunarodnoj sceni.
S obzirom na političke i ekonomske promjene u globalnom okruženju, jasno je da pristupanje Hrvatskoj OECD-u možda neće biti toliko jednostavno kao što je prvobitno zamišljeno. Međutim, budući da je Hrvatska ostvarila značajan napredak u prethodnim fazama pristupnog procesa, optimizam u pogledu konačnog članstva ostaje prisutan. Unatoč izazovima s kojima se suočava, pristupanje Hrvatskoj u OECD i dalje ostaje važan cilj za budući ekonomski razvoj zemlje.
U konačnici, unatoč trenutnim preprekama i izazovima na putu prema članstvu Hrvatske u OECD-u, važno je razumjeti širi kontekst globalnih ekonomskih promjena. Trgovinske tenzije, poput onih koje izaziva politika administracije Donalda Trumpa, nisu samo prepreke za Hrvatsku, već i za mnoge druge zemlje koje teže stabilnom međunarodnom ekonomskom okruženju. Iako se odgoda pristupanja može doživjeti kao kratkoročni neuspjeh, ona također pruža priliku Hrvatskoj da preispita svoju poziciju u globalnom ekonomskoj sferi. Dodatno, ukoliko se trgovinske barijere i protekcionizam nastave širiti, zemlje poput Hrvatske koje teže otvorenom tržištu mogle bi iskoristiti ove promjene kako bi prilagodile vlastite ekonomske politike i tražile nove saveznike. Također, važno je naglasiti da članstvo u organizacijama poput OECD-a nije jedini način za jačanje ekonomske pozicije zemlje, pa Hrvatska može, uz strateški pristup, pronaći druge kanale za daljnji rast i razvoj.
