Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, suočava se s izazovima u vezi s planom za preuzimanje Pojasa Gaze, koji je izazvao značajnu međunarodnu i domaću kontroverzu. Trumpova administracija nastoji postići dogovor sa zemljama Zaljeva, poput Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kako bi one preuzele odgovornost za financiranje rekonstrukcije Gaze u zamjenu za financijsku podršku planiranom preseljenju Palestinaca. Prema visokim izvorima iz američke administracije, američki savjetnici su bili frustrirani činjenicom da zaljevske države nisu podržale plan, niti su ponudile alternativna rješenja. Stoga se Trump odlučio za pritisak, tražeći od ovih zemalja da preuzmu odgovornost za financiranje tih inicijativa.
Trumpov prijedlog uključuje omogućavanje Zaljevskim državama da preuzmu vlasnička prava na obalu Pojasa Gaze, kao i da njihove građevinske tvrtke dobiju unosne ugovore za izgradnju stambenih kompleksa i drugih objekata. To bi omogućilo financiranje preseljenja Palestinaca, koji bi se smjestili u nove, sigurne i bolje uvjete u drugim državama. Ovaj plan također predviđa obnovu Gaze, s ciljem da se teritorijalno, infrastrukturno i politički stabilizira područje. Ipak, iako Trumpova administracija nastoji ostvariti ovaj cilj, međunarodno pravo jasno navodi da SAD nema kontrolu nad teritorijalnim pravima Gaze, niti nad njenim morskim granicama, što dodatno komplicira provedbu tih planova.
Iako je Trump najavio ovaj ambiciozni prijedlog, međunarodna zajednica ostaje podijeljena u pogledu njegovih dugoročnih implikacija. Neki smatraju da je predsjednik ozbiljan u svojim nastojanjima da preuzme kontrolu nad Pojasom Gaze, dok drugi vjeruju da je riječ o taktičkoj igri u kojoj se predsjednik priprema za pregovore sa zaljevskim državama o poslijeratnoj budućnosti tog područja. Mnogi se pitaju je li Trump zapravo spreman realizirati ove radikalne korake ili se samo koristi ovom situacijom kako bi postigao političke ciljeve, kao što je normalizacija odnosa sa Izraelom, osobito s Saudijskom Arabijom.
Nadalje, Trump već nekoliko tjedana poziva Jordan i Egipat da prihvate Palestince koji bi bili prisiljeni napustiti Gazu. Međutim, Egipat je jasno odbio ovakvu mogućnost, upozorivši administraciju na neizvedivost takvog prijedloga. Saudijska Arabija, koja također ima velikih interesa u ovom pitanju, zauzela je oštar stav, smatrajući da bi bilo nerazumno ulagati u obnovu teritorija koji bi mogao biti ponovo uništen u budućnosti. Prema izjavi princa Khalida bin Bandara bin Sultana Al Sauda, ambasadora Saudijske Arabije u Velikoj Britaniji, financiranje obnove Gaze nije racionalno, jer bi se taj teritorij mogao ponovo uništiti u slučaju daljnjih sukoba.
Iako se čini da Trumpova administracija ne odustaje od svog plana, mnogi u međunarodnoj zajednici i unutar Sjedinjenih Država vjeruju da je ideja preuzimanja Gaze predložena u lošem trenutku, te da bi mogla dodatno pogoršati političke napetosti u Bliskom istoku. Iako su neki saveznici podržali inicijative za obnovu Gaze, većina međunarodnih lidera odbacuje prijedlog preseljenja Palestinaca kao neodrživ i potencijalno opasan za dugoročnu stabilnost u regiji. Izražava se i zabrinutost da bi takvi prijedlozi samo produbili jaz između Palestinaca i Izraela, čime bi se još više usložnio već postojeći konflikt.
Na kraju, ovaj prijedlog Trumpa i dalje izaziva velika politička pitanja koja nadmašuju samo teritorijalna prava ili financijske interese. Riječ je o osjetljivom pitanju koje uključuje humanitarne aspekte, kao i budućnost političkog okvira u kojem bi se mogao dogoditi novi politički dogovor na Bliskom istoku. Trumpove izjave izazivaju političke i društvene nesuglasice, te ostaje nejasno kako će se situacija razvijati u sljedećim mjesecima.
Unatoč protivljenju mnogih međunarodnih aktera, Trumpov plan ostaje u fokusu, a Zaljevske zemlje i dalje pregovaraju o mogućim ulogama u ovom složenom procesu. U međuvremenu, Palestinci i izraelske vlasti nastavljaju s nesuglasicama, a prijedlozi poput Trumpovog mogu dodatno podijeliti međunarodnu zajednicu. Iako su pojedine zaljevske države, poput Saudijske Arabije, već izrazile protivljenje financiranju obnove Gaze, čini se da su uvjeti pod kojima bi se takvi prijedlozi mogli realizirati vrlo nesigurni. U konačnici, većina analitičara smatra da bi dugoročna rješenja trebala uključivati konstruktivniji pristup koji bi pomogao u smanjenju napetosti i stvaranju uvjeta za trajni mir.
