Slučaj Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji je svojim posljednjim postupcima ozbiljno ugrozio ustavni poredak BiH, ponovno je izazvao šokantnu reakciju javnosti. Dodik je, potpisavši ukaze koji suspendiraju rad ključnih državnih institucija kao što su Tužilaštvo BiH, SIPA, Sud BiH, i Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH (VSTV), otvoreno izveo državni udar. Ovaj čin, koji bi u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji bio razlog za hitnu intervenciju policije i hapšenje odgovornih, u BiH nije izazvao nikakvu konkretnu reakciju središnjih institucija. Umjesto da odmah odgovore, ove institucije i dalje djeluju kao da ne postoje, ostavljajući Dodika da slobodno realizira svoje političke ciljeve.
Postupci Milorada Dodika
Dodik, koji je posljednjih godina bio na čelu političkih napada na integritet BiH, sada je napravio korak koji je, čini se, nepovratan. Potpisivanjem ukaza, on je formalno ukinuo rad nekoliko ključnih pravosudnih i sigurnosnih institucija, koje bi, po svom zadatku, trebale štititi ustavni poredak zemlje. Među tim institucijama su:
- Tužilaštvo BiH, koje je odgovorno za procesuiranje ozbiljnih kriminalnih djela, uključujući ona koja potkopavaju stabilnost zemlje.
- SIPA, Služba za istrage i zaštitu, koja bi trebala spriječiti svaki pokušaj destabilizacije države.
- Sud BiH, čija je funkcija zaštita zakonitosti i provođenje pravde u zemlji.
- VSTV, tijelo koje nadgleda rad pravosudnog sistema.
Dodik je, kako izvještaji sugeriraju, ovo učinio u direktnom prijenosu na televiziji, jasno pokazujući da ne samo da ignorira zakone, već i da pokazuje otvoreno preziranje prema pravdi. Potpisivanje ovih ukaza nije bilo ni skriveno ni tajno; sve je bilo javna manifestacija njegovih namjera. Na sve to, ministar financija Srđan Amidžić obavijestio je javnost da su zakoni stupili na snagu, te da ove institucije sada djeluju samo na području Federacije BiH. Dakle, cijela teritorijalna podjela BiH doživjela je dramatičan politički prevrat.
Nedostatak reakcije institucija
Iako bi u drugim državama ovakav čin doveo do hitne reakcije zakonodavnih i izvršnih vlasti, u BiH je situacija potpuno drugačija. Tužilaštvo BiH, koje je u prošlosti bez oklijevanja podnosilo optužnice i provodilo istrage protiv visokih političkih dužnosnika, sada se nije odazvalo na ozbiljan udar na vlastite funkcije. Ista situacija je i s SIPA-om, Sudom BiH i VSTV-om, koji nisu poduzeli nikakve konkretne korake prema sprečavanju ili barem istraživanju Dodikovih postupaka. Tužilaštvo je, prema izvještajima, imalo priliku da reagira još ranije, no sada su sve oči uprte u njih, a oni ostaju neaktivni.
Ovakva pasivnost ključnih institucija može imati duboke posljedice na međunarodni ugled BiH i njene unutrašnje političke procese. Pozivi političara i analitičara da građani trebaju vjerovati institucijama BiH sada zvuče apstraktno i neuvjerljivo. Ukoliko ključne institucije ne odgovore na ovakve napade na ustavni poredak, postavlja se pitanje koliko je državni aparat uopće sposoban štititi vladavinu prava.
Manipulacije sa zakonima i političke kalkulacije
Za Dodika, potpisivanje ovih zakona očito je samo još jedan u nizu političkih manevra. Njegov cilj je jasno oslabilo BiH kao cjelinu, posebno pravosudne i sigurnosne institucije, koje bi trebale biti kamen temeljac stabilnosti zemlje. Nije tajna da je Dodikova politička agenda usmjerena na povećanje vlastite moći u Republici Srpskoj, a njegovo direktno napadanje državnih institucija i ometanje njihovog rada ukazuju na njegovu želju za centraliziranjem vlasti i stvaranjem političkog vakuuma.
Kao što je već nekoliko puta istaknuto, takvi postupci nisu samo nezakoniti, već i neustavni, jer podrivaju temelje suvereniteta BiH i njezinih institucija. U svakom demokratskom društvu, takvi postupci dovode do ozbiljnih posljedica, uključujući i krivičnu odgovornost. Međutim, u BiH je ovaj postupak za sada prošao bez krivične odgovornosti za počinitelja, što jasno ukazuje na slabost institucija.
Zaključak
Postupci Milorada Dodika, koji je potpisao ukaze kojima je suspendirao rad ključnih pravosudnih i sigurnosnih institucija BiH, predstavljaju ozbiljan napad na ustavni poredak zemlje. Iako bi ovakvi postupci trebali izazvati brzu reakciju zakonodavnih i izvršnih vlasti, institucije BiH ostale su neaktivne. Ova situacija pokazuje neefikasnost i nefunkcionalnost ključnih državnih tijela, što dovodi u pitanje sposobnost BiH da održi svoj politički i pravosudni integritet. Ukoliko se takvi postupci ne sankcioniraju, BiH će se suočiti s daljim političkim destabilizacijama, a vjerodostojnost institucija bit će ozbiljno poljuljana.
