Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je otvorilo krivični predmet protiv državnog tužioca Dubravka Čampare, čime je pokrenuta zvanična istraga njegovih aktivnosti u predmetu poznatom pod nazivom Black Tie. Ova afera ima široke implikacije jer se ne odnosi samo na jednog pojedinca, već i na povezanost više visokih zvaničnika sa osumnjičenim osobama iz kriminalnog miljea, naročito iz sfere narko-kartela.
Prema navodima dostupnim javnosti, Čampara je zajedno sa v.d. direktorom Federalne uprave policije (FUP), Vahidinom Munjićem, pokušao reanimirati već zatvorene slučajeve s ciljem da se kompromituju svjedoci Marina Zović i Ibro Bešlija. Ova dva službenika FUP-a prethodno su izjavila da su Munjić i njegovi saradnici prikrivali dokaze o povezanosti Mustafe Selmanovića, šefa Specijalne policije FUP-a, i njegovih specijalaca sa osobama iz narko-mreže.
Situacija postaje još složenija kada se u obzir uzmu tvrdnje o saradnji Čampare s Gordanom Memijom, osumnjičenim u istom predmetu, s kojim je navodno razmjenjivao osjetljive informacije o postupajućem tužiocu. Dodatnu dimenziju ovom slučaju daje činjenica da je Memija kum Elmedina Konakovića, političkog lidera stranke Narod i Pravda, čiji je potpredsjednik Denis Zvizdić, inače rođak Dubravka Čampare.
Nekoliko dana nakon formiranja predmeta protiv Čampare, dogodila se misteriozna poplava u kancelariji Vahidina Munjića, što je rezultiralo oštećenjem i uništavanjem dokumentacije koja bi potencijalno mogla poslužiti kao dokaz u istrazi. Ova okolnost izazvala je dodatne sumnje u pokušaj opstrukcije pravde.
Ključni momenat afere jeste tzv. slučaj “kečeri”. Radi se o uređajima za prisluškivanje poznatim kao IMSI Catcher, koji omogućavaju slanje poruka i pristup podacima bez saglasnosti korisnika. Ovi uređaji su, tokom mandata Aljoše Čampare kao ministra unutrašnjih poslova FBiH, nabavljeni i korišteni u okviru FUP-a. Prema informacijama portala Istraga, porodica Čampara je koordinirano djelovala kako bi prikrila nelegalnu upotrebu ovih uređaja.
U tom procesu:
-
Ervin Mušinović, službenik FMUP-a i kadar Aljoše Čampare, bio je zadužen da, po nalogu, prenese direktivu Munjiću da se hitno podnese prijava protiv NN osobe zbog zloupotrebe kečera.
-
Prijava je tempirana tako da se predmet dodijeli upravo Dubravku Čampari.
-
Tokom vještačenja kečera, koje je provedeno bez sudske naredbe, pokušalo se usmjeriti sumnju na svjedoke u predmetu Black Tie.
Nakon medijskog izvještaja o prijavi NN osobe u vezi s kečerima, koji je plasiran preko portala Klix, dodatna konfuzija je izazvana selektivnim informacijama koje su ukazivale da je postupak pokrenut na zahtjev ministra Rame Isaka, ali se prešutjelo da je predmet dodijeljen tužiocu Čampari. Cilj je bio diskreditovati svjedoke, omesti istragu i preusmjeriti pažnju javnosti.
S obzirom na očigledan sukob interesa, Dubravko Čampara se proglasio nenadležnim i slučaj preusmjerio na niži nivo – Tužilaštvo Kantona Sarajevo. Time je pokušao izbjegavanje direktnog uplitanja, iako je znao da njegov kolega Sanjin Kulenović već vodi istragu u vezi s istim događajem.
Značajno je napomenuti i to da osumnjičene osobe iz predmeta Black Tie – Vahidin Munjić i Mustafa Selmanović – zastupaju advokati koji su blisko povezani s porodicom Čampara. Advokat Munjića je Mirsad Crnovršanin, partner Maide Čampare, supruge tužioca Čampare, dok Selmanovića zastupa Denisa Gačanin, koja je ranije bila stručna saradnica u Tužilaštvu BiH pod vodstvom upravo Dubravka Čampare.
Osim afere Black Tie, Tužilaštvo BiH će proširiti istragu i na druge slučajeve povezane sa Čamparom, uključujući predmet protiv Aleksandra Mičića, poznatog kao Aco Makedonac. Ovo dodatno potvrđuje opseg i dubinu povezanosti između određenih struktura vlasti i organiziranog kriminala.
Zaključno, ova afera otvara brojne dileme o stanju vladavine prava, integritetu pravosudnog sistema i političkim utjecajima koji kompromituju nezavisnost institucija. Ukoliko se dokažu svi navodi, riječ je o jednom od najozbiljnijih skandala u novijoj historiji pravosuđa BiH. Javnost s pravom očekuje brzu, transparentnu i nepristrasnu reakciju pravosudnih institucija, jer samo tako se može obnoviti povjerenje u sistem koji bi trebao služiti građanima, a ne političkim ili kriminalnim interesima.
Hvala na čitanju!
