Tokom izuzetno duge i sadržajne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koja je trajala od ranog jutra pa sve do sat nakon ponoći, donesene su brojne odluke od značajnog političkog, pravnog i ekonomskog značaja za građane Federacije BiH. Ova sjednica, 19. po redu u aktuelnom sazivu, pokazala je dinamičnost i složenost procesa donošenja odluka unutar zakonodavne vlasti.
U fokusu sjednice bilo je imenovanje Upravnog odbora Radio-televizije Federacije BiH, pri čemu su imenovana četiri člana na različite mandate, uz poštivanje etničkog balansa. Tako je Zoran Krešić, predstavnik hrvatskog naroda, dobio jednogodišnji mandat. Predstavnik ostalih naroda, Adnan Huskić, imenovan je na dvogodišnji mandat, dok je Daniela Gogić, iz reda srpskog naroda, dobila trogodišnji mandat. Najduži, četverogodišnji mandat, pripao je Medini Mujić, iz reda bošnjačkog naroda. Posebno je značajno da je Gogić izabrana i za predsjednicu Upravnog odbora, čime je naglašena uloga žena u upravljačkim strukturama javnih institucija.
Također, donesena je važna odluka o imenovanju nove sutkinje Ustavnog suda BiH, gdje je mjesto dosadašnje sutkinje Seade Palavrić, koja odlazi u penziju, preuzela Larisa Velić. Ovo imenovanje doprinosi kontinuitetu u radu najvišeg pravosudnog organa u zemlji.
U segmentu reforme nadzornih tijela, imenovano je sedam novih članova Nezavisnog odbora, koji ima važnu ulogu u nadgledanju zakonitosti i rada sigurnosnog sektora. Novi članovi su:
-
Mladen Milosavljević
-
Amar Hadžiomerović
-
Ivan Vegar
-
Samir Mehić
-
Melisa Ahmić
-
Viktoria Damjanović
-
Arben Murtezić
Svaki od njih donosi stručnost iz različitih oblasti, što bi moglo doprinijeti transparentnijem i odgovornijem radu odbora u narednom periodu.
Na političkom planu, značajna promjena zabilježena je razrješenjem Edine Gabele s pozicije dopredsjedavajuće Predstavničkog doma. Nju je većinom glasova zamijenila Azra Okić, članica Socijaldemokratske partije BiH, što ukazuje na moguće pomake u unutrašnjim odnosima političkih snaga unutar doma.
Veliki interes javnosti izazvala je i usvojena izmjena Zakona o doprinosima, koju je predložila Federalna vlada. Ovim zakonom predviđeno je značajno rasterećenje privrede kroz smanjenje zbirne stope doprinosa s 41,5% na 36%, što iznosi smanjenje od 13,25%. Konkretno:
-
Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca se smanjuje za 3,5 indeksna poena.
-
Doprinos za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca se smanjuje za 2 indeksna poena.
Ove izmjene su dio šireg fiskalnog paketa koji uključuje i buduće izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, te predstavljaju pokušaj ublažavanja finansijskog pritiska na poslodavce, naročito u kontekstu primjene nove Odluke o najnižoj plaći u 2025. godini.
Pored ekonomske dimenzije, zakon ima i pravnu težinu jer u potpunosti provodi presudu Ustavnog suda FBiH od 21. marta 2023. godine, čime se potvrđuje usklađenost zakonodavne aktivnosti s najvišim pravnim aktima Federacije.
Još jedna važna odluka odnosi se na formiranje Fonda solidarnosti Federacije BiH za 2025. godinu. U skladu s ovom odlukom:
-
10,2% prihoda ostvarenih na osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje usmjerava se u ovaj fond.
-
Preostalih 89,8% ostaje na raspolaganju zavodima zdravstvenog osiguranja.
Sredstva iz Fonda solidarnosti koristit će se za:
-
Finansiranje prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite od interesa za cijelu Federaciju.
-
Pružanje najkompleksnijih oblika specijalističke zdravstvene zaštite, što uključuje teže bolesti i specijalizirane medicinske tretmane.
Zaključno, ova maratonska sjednica donijela je niz odluka koje imaju širok utjecaj – od upravljanja javnim institucijama i pravosuđem, preko politike zapošljavanja i nadzora, do zakonskih reformi koje direktno utiču na ekonomski ambijent. Iako je trajala više od 15 sati, sjednica je pokazala da parlamentarni sistem funkcioniše i pod pritiskom, te da postoji spremnost na donošenje odluka koje zahtijevaju visoku dozu odgovornosti i političke zrelosti.
Datum naredne sjednice još nije poznat, ali će, sudeći po dinamici i važnosti dosadašnjih odluka, i ona vjerovatno imati jednako kompleksan dnevni red.
S obzirom na obim i značaj usvojenih tačaka, može se zaključiti da je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH ovom sjednicom načinio važne korake ka institucionalnoj stabilnosti, ekonomskom rasterećenju i unapređenju zdravstvenog sistema. Ovakva sveobuhvatna djelovanja šalju poruku javnosti da postoji volja za reformama i rješavanje ključnih pitanja od interesa za sve građane. U budućnosti će biti ključno pratiti implementaciju ovih odluka i analizirati njihov stvarni uticaj na svakodnevni život stanovništva, kako bi se opravdala visoka očekivanja i osigurala dosljednost u sprovođenju zakona i institucionalnih odluka.
