Nakon što je podijeljeno 85 otkaza, u Fabrici obuće „Alfa“ u Modriči grupi radnica je ponuđeno da rade za 30 odsto manju platu. Sve su na to pristale, iako to za većinu znači da će primati manje od minimalca.
Prema dokumentu koji je u posjedu Srpskainfo, ponudu da se izjasne da li žele da rade za umanjenu platu, da idu na „čekanje“ ili dobiju otkaz uz otpremninu, dobila je 31 radnica. Poučene, valjda, sudbinom svojih koleginica, sve su pristale da rade za „siću“.
Ali, to je samo dio priče, jer od ukupno 450 radnika, koliko ih je „Alfa“ imala prije korona krize, rijetki su oni kojima je radno mjesto koliko toliko sigurno. Da stvar bude gora, nikom od njih od početka godine nisu uplaćeni doprinosi, potvrđeno nam je iz sindikata. A to praktično znači da nakon otkaza ne mogu dobijati ni naknadu sa biroa.
- Nemamo mnogo izbora. Gdje da u ovakva vremena nađemo drugi posao? Bolje raditi za 300 ili 400 KM nego ostati bez ičeg. Od čega da hranimo djecu – kaže jedna od radnica.
Navodno, među radnicama „Alfe“ ima i samohranih majki i žrtava nasilja u porodici, koje na posao dolaze iz Sigurne kuće.
Situacija u „Alfi“ je samo najočigledniji primjer žestoke krize u prerađivačkoj industriji, naročito onoj koja je oslonjena na takozvane „lon“ poslove. Kako upozoravaju poznavaoci prilika, biće i gore, jer kožare i obućare, koji zapošljavaju više od 13.800 radnika u RS, najteži dani čekaju na jesen.
Danko Ružičić, predsjednik granskog Sindikata tekstila, kože i obuće RS, tvrdi da je stanje u ovoj branši, s obzirom na okolnosti, još uvijek stabilno. „Alfa“ je, navodi on, izuzetak, jer se s krizom bori još od decembra prošle godine, kada su zbog epidemije korone u toj zemlji ostali bez sirovina iz Kine.
- Još neka preduzeća su, zbog smanjenog obima posla usljed korona krize, bila prisiljena da otpuštaju radnike, ali u pitanju su uglavnom male firme s maksimum pedesetak zaposlenih. Jedna fabrika, koja ima 150 zaposlenih, privremeno je zatvorena zbog koronavirusa, ostale firme u branši se još dobro bore sa izazovima – kaže Ružičić i dodaje da nema informacija o drastičnom kršenju radničkih prava zbog ovakve situacije, pogotovo ne u preduzećima u kojima su aktivni sindikati.
Priznaje, međutim, da je ozbiljan problem to što pojedina preduzeća iz kožarsko-tekstilne industrije ne plaćaju redovno doprinose, jer u takvoj situaciji radnici, koji zbog tehnološkog viška ostanu bez posla, ne mogu ostvariti zakonom propisana prava, pa ni pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti.
- Uostalom, sramota je da se ne plaćaju doprinosi, ako znamo da preduzeća iz ove grane imaju posebne benefite – kaže Ružičić.
Predviđanja pojedinih ekonomista, po kojima kožarsku i tekstilnu industriju tek na jesen čekaju najteži dani, ne može, kaže, da komentariše.
- Isitna, neki poslodavci se žale da su im smanjene narudžbe. Sreća je, međutim, što se oni koji rade lon poslove ne oslanjaju samo na jednog naručioca, nego rade uporedo više poslova – kaže Ružičić.
Radovan Pazurević, predsjednik Područne privredne komore Doboj i dugogodišnji direktor jedne od najvećih fabrika obuće u RS, nije optimista.
- Čeka nas izuzetno teška jesen i bojim se da će u ovoj branši biti još radnika spremnih da, zbog okolnosti, potpišu nešto što inače ne bi i što možda nije ni po zakonu. A to nije dobro ni za poslodavce – kaže Pazurević i upozorava da je ovoj grani industrije hitno potrebna pomoć, kako bi se preduprijedile takve situacije.
Sve velike fabrike obuće u RS, navodi on, imaju slične probleme kao modrička „Alfa“. Narudžbe za lon poslove od velikih svjetskih proizvođača sve su tanje, pošto je obuća, kakvu proizvodi većina fabrika u RS-u, „luksuz“ bez kojeg se može.
- Izuzetak su jedino oni koji proizvode namjensku obuću za vatrogasce, vojsku, policiju, poštare. S jedne strane, bez toga se ne može, a s druge strane, takva se obuća nabavlja iz budžetskih sredstava, a u budžetima se uvijek nađe novca – objašnjava Pazurević.
Kako je nedavno potvrdila predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić, od početka korona krize do kraja avgusta u RS je bez posla ostalo 11.780 radnika. Među njima je najviše radnika iz oblasti prerađivačke industrije, a prvi su na udaru bili zaposleni na određeno, kojima nisu produženi ugovori.
hayat.ba
