Ioannidis, koji je ugledni epidemiolog s Univerziteta Stanford, se u istraživanju osvrće na smrtnost od posljedica COVID-a 19, ali i posljedica uvedenih mjera kojima se nastoji suzbiti pandemija. Kako navodi, neki od smrtnih slučajeva dešavaju se akutno usljed preduzetih mjera. Kao primjer on navodi činjenicu da ljudi koji dožive srčani udar ne uživaju bolničku njegu.
On nadalje ističe da postoje snažni dokazi o utjecaju nezaposlenosti stanovništva, finansijskih kriza, depresije i socijalane izolacije na povećanje smrtnosti ljudi.
Ioannidis stoga smatra da će biti veća smrtnost od posljedica preduzetih mjera protiv koronavirusa, nego od same infekcije COVID-19.
Na primjer, očekuje se da će samo prekidi programa prevencije tuberkuloze prouzrokovati 1,4 miliona dodatnih smrtnih slučajeva u narednih pet godina, a broj poginulih od gladi može biti zapanjujući. Međutim, sve je još neizvjesno. Povećanje broja smrtnih slučajeva će vjerojatno ovisiti o našoj sposobnosti da riješimo nastale probleme u društvu i izbjegnemo nove blokade – smatra Ioannidis.
Grčki epidemiolog ističe kako ljudi moraju naučiti živjeti s koronavirusom i voditi se učinkovitim i preciznim mjerama koje su ključne za izbjegavanje katastrofa po čovječanstvo.
I COVID-19 i mjere odgovora na pandemiju, posebno ako su preagresivne, mogu poremetiti život, ekonomiju, civilizaciju i društvo u cjelini. Katastrofalni utjecaj na mentalno zdravlje ljudi tokom pandemije već je dobro dokumentovan. Katastrofalni socijalni slom i haotični događaji poput nereda, ratova i revolucija imaju nepredvidivu dinamiku, ali ako se dogode, mogu biti poražavajući. Mnoge mjere poduzete radi suzbijanja pandemije mogu ozbiljno destabilizirati društvo, dovesti stotine miliona ljudi na rub gladi, utjecati na ozbiljan rast nezaposlenosti, što može rezultirati ponovnim rastom drugih zaraznih bolesti poput tuberkuloze i dječjih bolesti – naveo je Ioannidis u svom istraživanju.
hayat.ba
