U govoru pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Christian Schmidt, iznio je zabrinjavajuće tvrdnje o ozbiljnoj političkoj krizi koja trenutno potresa zemlju. U svom izlaganju u New Yorku, naglasio je da, iako nema neposredne opasnosti od oružanog sukoba, postoje ozbiljne prijetnje stabilnosti Bosne i Hercegovine, ponajviše zbog političkih poteza koji direktno narušavaju dejtonsko uređenje države. Njegov nastup naišao je na snažnu reakciju – ruski ambasador napustio je sjednicu UN-a prije nego što je Schmidt uopće počeo govoriti.
Schmidt je ovom prilikom predstavio 67. izvještaj o implementaciji mira u Bosni i Hercegovini, ukazujući da su uslovi za primjenu civilnog aspekta Dejtonskog sporazuma značajno pogoršani. Posebno je upozorio na djelovanje vlasti Republike Srpske, predvođenih Miloradom Dodikom, koje, prema njegovim riječima, sistematski i planski podrivaju ustavni poredak zemlje.
U svom govoru, Schmidt je iznio nekoliko ključnih teza koje jasno opisuju ozbiljnost situacije:
-
Pojačane tenzije u prvim mjesecima ove godine, koje su kulminirale nakon pravosnažne presude Dodiku.
-
Direktni napadi na pravni poredak BiH kroz usvajanje zakona u RS-u koji onemogućuju djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih organa.
-
Najave otcjepljenja entiteta Republike Srpske, što se smatra najvećom prijetnjom jedinstvu zemlje od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Istaknuto je i to da vlasti RS-a uporno sprovode zakonske inicijative koje su u suprotnosti s pravnim sistemom BiH, što stvara pravnu nesigurnost i duboku institucionalnu krizu. Zbog toga je Ustavni sud BiH već poništio neke od spornih zakona, ali Schmidt smatra da bi se ovakvi pokušaji mogli nastaviti, te da je potrebna aktivnija uloga svih institucija uspostavljenih Dejtonom, kao i potencijalna intervencija visokog predstavnika kako bi se spriječilo dalje urušavanje države.
Upozorio je da, ukoliko se ovakva praksa ne zaustavi, može doći do nepovratnih posljedica po teritorijalni integritet i funkcionalnost države. Schmidt je naglasio da je za sada spreman djelovati u okviru svojih ovlasti, ako se situacija ne promijeni.
U svjetlu ove situacije, Christian Schmidt je podsjetio i na međunarodnu podršku Bosni i Hercegovini, ističući da su gotovo sve članice Vijeća za implementaciju mira (PIC), kao i većina članica UN-a, stale na stranu očuvanja državnosti BiH. Međutim, u svom govoru podvukao je jednu vrlo važnu tačku:
“Međunarodna zajednica ne može diktirati budućnost Bosne i Hercegovine. Budućnost mora doći iznutra, od strane njenih lidera i građana.”
Iz ovog zaključujemo da Schmidt poziva bh. političare da preuzmu odgovornost, ostave po strani destruktivne politike i ujedine se oko cilja stvaranja funkcionalnog i demokratskog društva. Također, izrazio je podršku putu BiH ka članstvu u Evropskoj uniji, uz potrebu za dubokim reformama koje će omogućiti stabilnost i prosperitet, kako za sadašnje, tako i za buduće generacije.
U kontekstu cjelokupnog govora, uočava se nekoliko ključnih poruka:
-
Bosna i Hercegovina se suočava sa ozbiljnom političkom krizom, ali trenutno nije ugrožena sigurnosno.
-
Djelovanje vlasti Republike Srpske predstavlja direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-
Međunarodna zajednica podržava teritorijalni integritet BiH, ali očekuje da rješenja dolaze s lokalnog nivoa.
-
Visoki predstavnik je spreman djelovati, ako se pokuša dodatno destabilizirati pravni i institucionalni okvir države.
U konačnici, Schmidtovo izlaganje na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a nije bilo samo iznošenje činjenica već i ozbiljno upozorenje. Budućnost Bosne i Hercegovine je u rukama njenih lidera, koji sada više nego ikad moraju pokazati političku zrelost, odlučnost i spremnost na kompromis. Jedino kroz otvoreni dijalog, poštovanje ustavnog poretka i jasnu posvećenost evropskim integracijama, BiH može izaći iz trenutne krize i krenuti putem dugoročnog mira i razvoja.
U svjetlu svega iznesenog, jasno je da trenutni politički izazovi u Bosni i Hercegovini zahtijevaju ozbiljan i odgovoran odgovor svih domaćih aktera. Međunarodna podrška može biti snažan oslonac, ali samo domaće institucije i lideri imaju moć da promijene smjer u kojem se zemlja kreće. Pritisci koji dolaze iz entitetskih struktura ne smiju biti prepreka već motiv za jačanje državnog poretka i jaču integraciju unutar evropskih i međunarodnih tokova. Budućnost Bosne i Hercegovine ne smije biti taoc političkih avantura i ličnih interesa – već rezultat zajedničke vizije svih građana i političkih subjekata koji žele stabilnu, funkcionalnu i suverenu državu.
