Nedavni događaji vezani za Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, izazvali su brojne reakcije, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u širem regionu. Dodik je doživio ozbiljan neuspjeh tokom svog boravka u Izraelu, gdje je prisustvovao dijelu “Konferencije o antisemitizmu”. Taj susret, koji je trebao biti prilika za izgradnju međunarodnih odnosa, pretvorio se u potpuni fijasko, što je izazvalo velike polemike i nove izazove za političara iz RS.
Dodik je prvo pokušao uspostaviti kontakt s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom. Međutim, situacija je brzo postala neugodna, jer je Dodik zauzeo mjesto pored Netanjahua koje nije bilo predviđeno za njega. Kasnije je bio udaljen s konferencije, a razlog za to leži u činjenici da je Bosna i Hercegovina zatražila raspisivanje potjernice putem Interpola za Dodikom zbog njegovih političkih aktivnosti. Ovaj postupak je, prema izvještajima, bio ne samo javni sram, već i ozbiljan udarac njegovoj međunarodnoj reputaciji.
Kako je izvjestio novinar Slobodan Vasković, Dodik je nakon tih događaja izjavio da se osjećao “kao uljez” i “nepoželjan”. Iako mu takvi osjećaji nisu strani, budući da su mu slične situacije već bile poznate tokom njegove političke karijere, ovaj trenutak predstavlja ozbiljan udarac za njegov imidž. S obzirom na njegove sumnjive političke metode, uključujući i krađu na izborima 2022. godine, Dodik je postao “nepoželjan” u mnogim krugovima, kako političkim, tako i među običnim građanima, koji su svjesni njegovih metoda za očuvanje ličnih interesa.
Nakon ove neuspješne posjete Izraelu, Dodik je pokušao da minimizira skandal. Pokušao je demantirati tvrdnje o svom izgnanstvu s konferencije tako što je plasirao fotografije na kojima je navodno sjeo pored Netanjahua, kao i sliku rukovanja s izraelskim premijerom. Međutim, brza reakcija novinara i fotografa ukazala je na to da su te slike nastale nakon što su ga udaljili s konferencije, čime je pokušao da umanji štetu.
S obzirom na sve te neuspjehe, postavlja se pitanje kako će Dodik sada postupiti u vezi sa svojim povratkom u Bosnu i Hercegovinu. Stručnjaci i politički analitičari spekulišu o mogućim opcijama. Dodik bi mogao legalno ući u BiH, putem graničnih prelaza, međutim, mogućnost ilegalnog povratka tako što će koristiti taktike obmane, kao što su helikopter ili čak čamac, nije isključena. Također, postoji i opasnost da on pokušava preći granicu koristeći neobična sredstva, poput skela ili plivanja.
S obzirom na to da Dodik dolazi iz političkog miljea gdje su prekršaji i izmišljene prijetnje često alat za izazivanje političkih potresa, postoji velika zabrinutost o tome šta će se dogoditi kada se vrati u BiH. Biće interesantno pratiti reakciju sigurnosnih agencija i specijalnih snaga na njegov povratak, te kako će vlasti reagirati na njegovu eventualnu povratnu strategiju. Bezbednosna situacija oko njega može izazvati dodatne političke turbulencije u zemlji.
Zasigurno, Dodikov povratak neće proći bez kontroverzi, a to bi mogao biti trenutak kada će Dodik pokušati da izazove još jednu političku krizu, kako bi skrenuo pažnju s vlastitih neuspjeha. Prema nekim izvorima, on bi mogao iskoristiti trenutak da se dodatno učvrsti na poziciji ili da manipuliše institucijama, čak možda utemeljujući nove političke strukture u RS-u. Zanimljivo je da se u ovom kontekstu spominje osnivanje novog VSTV-a RS, za šta bi mogao imati političke ambicije, jer je parlament RS-a već donio odgovarajuće odluke prema pravilnicima koji se primjenjuju.
Dodikov politički pad u Izraelu sigurno neće biti njegov kraj, ali svakako označava jedan od najvećih udaraca njegovoj poziciji u međunarodnoj zajednici. On će vjerojatno nastaviti borbu za vlast, ne birajući sredstva. Izvori ukazuju da bi mogao, u želji da se “izvuče” iz trenutne političke sramote, krenuti u nove maneuvre, poput konfiskacije imovine ili čak političkog ugnjetavanja onih koji su ostali vjerni institucijama BiH. Kako god da se situacija razvija, jasno je da Dodik ne odustaje od svog političkog plana, koji je već dugo u fokusu međunarodne zajednice, ali i domaće javnosti.