Na čelu međunarodne policijske organizacije Interpol trenutno se nalazi Ahmed Naser Al-Raisi, predstavnik Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Ova činjenica dobija poseban značaj u kontekstu odbijanja Interpola da izda potjernicu za Miloradom Dodikom, što je izazvalo znatnu pažnju javnosti i medija, naročito u Bosni i Hercegovini.
Prema informacijama koje je objavio portal Istraga.ba, Al-Raisi je krajem prošle godine imao sastanak sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem. Iako priroda tog susreta nije detaljno razjašnjena, vremenski okvir i kontekst unose dodatnu težinu u tumačenje odnosa među uključenim akterima.
U svjetlu te činjenice, ne može se zanemariti ni to da Ujedinjeni Arapski Emirati nisu podržali rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici. Ta odluka je izazvala razočarenje među građanima Bosne i Hercegovine, kao i među onima koji se zalažu za očuvanje istine i pravde u vezi sa ratnim zločinima počinjenim na tlu BiH.
S druge strane, aktuelni ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, u protekle dvije godine uspostavljao je intenzivne kontakte upravo sa Emiratima. Prema njegovim tvrdnjama, ti odnosi su znatno unaprijeđeni i na političkom i na ekonomskom planu, što je trebalo doprinijeti boljem pozicioniranju BiH u međunarodnim okvirima.
Ipak, određeni događaji izazivaju zabrinutost u pogledu efikasnosti tih diplomatskih napora. Odbijanje Interpola da izda međunarodnu potjernicu za Dodikom baca sjenku na neutralnost i profesionalizam organizacije čiji je cilj borba protiv kriminala širom svijeta.
U ovom slučaju, postavlja se pitanje – da li je moguće da lične ili političke veze utiču na donošenje odluka koje bi morale biti zasnovane isključivo na zakonskim i etičkim principima?
Ključni momenti ovog slučaja mogu se sažeti na sljedeći način:
-
Ahmed Naser Al-Raisi iz UAE je na čelu Interpola.
-
Interpol je odbio zahtjev za raspisivanje potjernice za Miloradom Dodikom.
-
Al-Raisi se nedavno susreo sa predsjednikom Srbije, što otvara prostor za različite interpretacije.
-
UAE nisu podržale rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici, što dodatno komplikuje percepciju njihove uloge u međunarodnim pitanjima pravde.
-
Elmedin Konaković je često putovao u UAE i ističe pozitivne diplomatske odnose, ali konkretni rezultati tih odnosa u svjetlu trenutnih dešavanja ostaju upitni.
Ova situacija otkriva nekoliko važnih pitanja. Prvo, koliko je zaista moguće ostvariti diplomatski uspjeh ako isti ne rezultira konkretnim potezima koji podržavaju interese i pravdu za Bosnu i Hercegovinu? Drugo, ako neka država, poput UAE, odbije da podrži temeljne međunarodne rezolucije koje se odnose na ratne zločine, da li se s njom može računati kao na iskrenog partnera u procesima pomirenja i borbe protiv nekažnjivosti?
Interpol, kao globalna organizacija, ima zadatak da djeluje izvan političkih uticaja. Međutim, činjenica da je njegov trenutni predsjednik iz zemlje koja je uskratila podršku jednoj od najvažnijih rezolucija u vezi sa zločinima u BiH, baca sumnju na objektivnost institucije. Kada se tome doda i njegov sastanak sa predsjednikom Srbije – države u kojoj Milorad Dodik uživa podršku – stvara se opravdana zabrinutost u pogledu stvarne nezavisnosti Interpola.
S obzirom na sve ove okolnosti, nameće se zaključak da se međunarodni odnosi, ma koliko delovali formalno i institucionalno, često oblikuju kroz nevidljive niti političkih savezništava i interesa.
Uprkos tvrdnjama domaćih političkih aktera da su odnosi sa UAE na zavidnom nivou, ostaje otvoreno pitanje: da li se ti odnosi zaista reflektuju kroz konkretne koristi za Bosnu i Hercegovinu, posebno u slučajevima kada se radi o pitanjima pravde, zakonitosti i borbe protiv kriminala?
Na kraju, slučaj Dodik i Interpol dodatno potvrđuje ono što se u međunarodnoj politici često previđa – da pravda ne zavisi samo od činjenica i zakona, već i od pozadina, veza i interesa. I upravo u tome leži najveći izazov za male države poput BiH, koje teže istini i pravdi, ali se često suočavaju sa zidovima tihe diplomatije i globalne ravnodušnosti.
Hvala vam na čitanju!
